Bajadera ili Hramska plesačica balet je u četiri čina, koreografirao ga je Marius Petipa 1877. godine, također revidirao koreografiju 1884., a još je jednu promjenu ovaj balet doživio 1900. godine. Glazbu je skladao Ludwig Minkus, premijera je održana u Marijinskom … Continue reading →
Sredinom 1840.-ih godina braća Petipa bili su prvaci baleta u pariškoj operi. Stariji se zvao Lucien, a proslavio se kreiranjem uloge Albrechta u baletu <em>Giselle</em> (i usput preoteo mladu Carlottu Grisi Julesu Perrotu). Mlađi je bio Marius – kvalitetan plesač, … Continue reading →
Romantični baleti su oni koji se i danas izvode na svjetskim pozornicama u formi sličnoj kakvu su imali 1830. i 1840. godine, od kada datiraju. Bilo je to vrijeme kada je balerina dobila kultni status i misteriozni glamur koji do … Continue reading →
Balet se u Rusiji počeo razvijati u vrijeme vladavine Petra Velikog, koji je 1718. godine carskim ukazom uveo obvezne balove europskog stila plesa. Prva baletna predstava izvedena je 1733. godine u Moskvi, na Carskom dvoru, a izveo ju je kadetski … Continue reading →
Mlada balerina Ana Pavlova 1905. godine pročitala je pjesmu Lorda Tennysona Umirući labud i njome se oduševila. Zamolila je Michela Fokina, koji ju je također pročitao, da stvori baletni solo za nju. On je ideju prihvatio, te odmah predložio Saint-Saënsov … Continue reading →
Na proslavi rođendana u dvorištu dvorca, princa Siegfrieda njegova majka, Kraljica, podsjeća da na sutrašnjem balu mora odabrati buduću ženu. Princ je neutješan jer čezne za iskrenom ljubavi. Nakon proslave, princ ugleda jato labudova i odluči poći u lov. Kada … Continue reading →
Priča vezana uz ovaj čarobni balet počela je 1890. godine. Tada je Ivan Vsevolozhsky, upravitelj Marijinskog kazališta, po prvi puta pročitao priču Orašar i kralj miševa koju je napisao E.T. Hoffman. Priča mu se toliko svidjela da je pozvao Pjotra … Continue reading →
Pjotr Ilijič Čajkovski stvorio je kako bi zabavio svoje nećake. Bilo je to 1871. godine i mališani su se navodno iznimno oduševili slatkom i nježnom glazbom. Četiri godine kasnije direktor Boljšoj teatra, Vladimir Petrovič Begičev, obratio je Čajkovskom sa zahtjevom … Continue reading →
1910. plesalo se u Osijeku, u opereti Grofa Luksemburškog. Tri godine kasnije nastupila je Zoule de Boncza prva solo – plesačica Komične opere u Parizu, što potvrđuje da se ljudima u tom gradu ova vrsta umjetnosti jako svidjela. Continue reading →