RIJEKA – Severinini stihovi, usisavač i motiv kastracije sinoć su šokirali okupljene u HNK Ivan pl. Zajc na plesnoj predstavi Barok balet – dozvoli mi da plačem. Djelo ogoljelo do srži, prepuno jasnih i malo manje jasnih simbola, na trenutke privlačno, a na trenutke odbojno. Stavovi publike bili su podijeljeni – od oduševljenja do ogorčenja, što je zacijelo bio i cilj koreografa Ronalda Savkovića i Balazsa Baranyaia.

Prvi čin bio je inspiriran jednim od najpoznatijih dijela baroka – Vivaldijevim Četiri godišnja doba, koje je izveo Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, pod dirigentskom palicom Igora Vlajnića. Koreografiju potpisuje Ronald Savković. Cijela plesna predstava inspirirana je ponajprije idejom kastracije, koja je u prvome činu provedena kroz nekoliko detalja.

Na primjer, djelo Četiri godišnja doba odsvirano je obrnutim redosljedom, a drugi način za kastriranje vrijednosti baroka bilo je uvođenje neočekivanih, mahom modernih elemenata i nepredviđenih situacija u predstavu. Tako je, primjerice, u jednom trenuku scenom prošetala kućanica s uključenim usisavačem, svjetla su se iznenada uključila, a nešto kasnije smo mogli čuti i Severinine stihove.

Drugi čin praćen je djelima Georga Fridricha Händela, a koreograf je Balazs Baranyai. Inspiracija drugog čina također je pronađena u kastraciji, koja je ovaj put predstavljena malo drukčije. Ona je publici predstavljena kroz samo ogoljavanje umjetnosti, gubivši čvrstu strukturu, počevši od baleta, postupno klizeči konstrukcijom prema modernizmu, u a na kraju je ples zamjenjen pjevanjem. Na kraju čina, na scenu je doveden Farinelli, legendarni kastrirani barokni pjevač, najpoznatiji po svojoj izvedni Händelovog Lascha chio pianga. Ulogu Farinellija odigrala je mezzosopranistica Ivana Srbljan zasluživši za svoju izvedbu gromoglasan pljesak.

U predstavi su nastupili plesači ansambla riječkoga baleta Cristina Lukanec, Marta Kanazir, Paula Rus, Anca Zgurić, Tamara Szilagyi, Andrei Köteles i drugi. Izvrsne kostime je osmislila Manuela Paladin Šabanović, a oblikovatelji svjetla  su Dalibor Fugošić i Boris Blidar.