OSIJEK – Na sceni osječkog HNK, kako su u srijedu objavili iz tog kazališta, nakon 127 godina premijerno će se izvesti balet ‘Jela’.
Pod ravnanjem maestra Vladimira Piskunova, te u režiji i koreografiji Vuka Ognjenovića, prvi hrvatski balet Jela (iz pera Bele pl. Adamovića Čepinskog) – 127 godina nakon praizvedbe, i jedine izvedbe ikad, premijeru će imati na sceni osječkog HNK-a na Valentinovo.
Voditelj Baletnog ansambla našega kazališta, Ognjenović ovaj puta je i dramaturg, a supotpisuje i scenografiju s Ivanom Bašić, kostimografiju s Brunom Osmanagićem, oblikovanje svjetla s Tomislavom Kobijom, a i jedan je od troje baletnih majstora – uz Saru Epifany Erceg i Janu Brletić. Za izradu oglavlja zaslužan je Bruno Osmanagić, a videoprojekcije Ivana Bašić.
Agronom i skladatelj Bela pl. Adamović Čepinski privatno je učio glasovir kod Dragutina Hercoga i Ivana Nepomuka Hummela. Osim studija agronomije, u Beču je kod prof. Hermanna Gradenera i Carla Frühlinga, od 1890. do 1893. studirao glazbu, klavir i kompoziciju. Skladao je pretežno instrumentalnu glazbu. U Zagrebu je izvedeno nekoliko njegovih orkestralnih djela. Andante religioso (1893.), Adagio u f-molu (1896.) i balet u jednom činu Jela (1898., po Ruckertovoj pjesmi preradio za pozornicu L. Frappart), prvo domaće djelo te vrste.
Svojim najznačajnijim glazbeno-scenskim djelom, Bela pl. Adamović Čepinski hrvatskoj je kulturnoj baštini podario prvi nacionalni balet, koji je praizvedbu doživio 15. siječnja 1898. u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu, kao svojevrsno nadovezivanje nacionalnomu buđenju Ilirskoga pokreta, koji je, doduše, utihnuo 55 godina ranije – no i dalje se identitetsko supstancijalno nametalo kao okvir za geopolitička stremljenja.
Čepinski skladatelj Jelu sklada nadahnut jednom od pjesama iz zbirke Kindertoten lieder Friedricha Rückerta, koju su u libreto pretočili Frappart i Gaoul, a balet počiva na prispodobi o Jeli, koju žudnja za zlatom dovodi do ruba propasti. Ljubav se i ovdje metaforički i stvarno pojavljuje u liku Marka, koji Jeli ukazuje na uzvišenija počela.
Iako su Adamoviću neki zamjerili što se u baletu nije poslužio i nekim nacionalnim motivima, muzikolog Franjo Kuhač bez zadrške hvali glazbene motive koji se provlače kroz cijeli balet te remek-djelom proglašava prizore oluje i bure u svijetu nastanjenom ljudima, vilama, stablima i alegorijama.