“Čovjek može sve što želi i za što je spreman puno uložiti”
Profesor sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Predrag Pale, više je od običnog znanstvenika. Osnivač CARNeta
Igor Kirov prije nešto malo više od godine dana preuzeo je baletno kormilo splitskog HNK. U razgovoru s njim tada, nedugo nakon što je počeo raditi, upoznao nas je sa svojim radom i očekivanjima za nadolazeću sezonu. Zbog toga smo s njim popričali sada – da vidimo koliko je zadovoljan onime što je napravio, te koji su mu daljnji planovi – kako u Splitu, tako i općenito u plesu. Kaže nam da, čak i ako bude morao otići nakon sezone u tijeku, bit će sretan što će ga publika pamtiti po – Dervišu i smrti.
Kada biste napravili presjek ove prve godine „mandata“, što biste posebno izdvojili?
Kada gledam unazad, ali i gledam rezultate koji smo moj tim i ja ostavili iza sebe, jako sam zadovoljan. Puno smo i radili. Mislim da sam kao ravnatelj baleta imao nešto drugačiji uvid u situaciju koja me na početku čekala, barem što se tiče ansambla. Prije nego sam preuzeo ansambl, radio sam tri predstave sa splitskim baletnim postavom. Prije nego sam krenuo u vode „rukovođenja“ splitskim baletom, poznavao sam plesače, odnosno znao sam kako čiji pokret „diše“, na koji način raditi s njima individualno, a na koji kao s kolektivom … Bio sam, tako reći, dio tima, i tim poznavao iznutra. Rezultati govore više od riječi – u ovoj sezoni smo ostavili iza sebe više od 50 odigranih baleta, između kojih je i Derviš i smrt. Mislim da sam uspio kroz ovu godinu uspostaviti i održati jedan normalni tijek poslovanja splitskog baleta.
Uređen je i studio…
Da, napokon smo osigurali plesačima bolje radne uvjete. Omogućili smo veliki novitet koji je uvelike doprinio kvaliteti rada s plesačima, a to je rad s različitim pedagozima po sistemu „novi mjesec – novi pedagog“. Naravno, troškovi za sve navedeno su veliki i često kazalište kao institucija nije u mogućnosti pokriti sve dodatne troškove te ih stoga niti ne ostvaruje, no rezultati su i više nego vidljivi. Ovu godinu smo s „5 do 12“ samo u Splitu igrali skoro 30 puta. Publika je prepoznala naš rad, trud i ljubav te ih nagradila. Iz istog razloga smo dobivali zbilja jako pozitivne kritike za naš rad.
Da, kritike su jako dobre.
Kada sam došao u Split, bio sam apsolutni „outsider“ – nisam poznavao novinare, nisam bio dio gradske priče, stoga nisam mogao dogovarati s novinarima tekstove iz usluga i poznanstava. Sve lijepo što je napisano za naš rad, napisano je jer je prepoznato kao takvo. Mislim da je grad Split ovu godinu imao priliku vidjeti nešto novo. Trudio sam se usmjeriti taj novi smjer baleta prema nešto „zapadnijem“ stilu. Izuzetna mi je stoga čast što su moji plesači imali priliku sudjelovati na istoj gala večeri s plesačima Forsythe Companyija, Bečke opere, Stuttgart Balleta, Ballet de Monte Carla – što jasno pokazuje smjer u kojem ciljam u svom radu.
Kirov sa plesačima, foto: privatni album
Hoće li se u tom smjeru kretati i daljnji rad splitskog baleta? Znamo da uskoro možemo očekivati i promjenu u vodstvu splitskog HNK.
Upravo tako. Uskoro možda očekujemo novog intendanta. Nadam se da ću imati priliku i dalje doprinositi kvaliteti splitskog baleta te njegovom predstavljanju i unutar Hrvatske, ali i izvan nje. Mislim da ansambl i ja funkcioniramo jako dobro zajedno te da zajedno napredujemo. Naravno, moguće je da ukoliko dođe do promjene, ja više neću voditi splitski balet. Tu se otvara pitanje kako će plesači prihvatiti promjenu u načinu rada koji za sada očigledno funkcionira, u kom smjeru će ići ta promjena, te naravno – čemu promjena ukoliko se sadašnje stanje odvija na zajedničku korist i zadovoljstvo.
Vratimo se na Derviš i smrt koji je u samo nekoliko odigranih puta do sada pokazao izniman uspjeh i popunio gledalište do zadnjeg mjesta – jesi li očekivao ovakav uspjeh kada si se „uhvatio posla“ oko ovog djela? Koja su daljnja kretanja Derviša?
Apsolutno nisam očekivao uspjeh koji smo postigli u ovoj količini. Imao sam sa sobom provjereni tim – s Goranom Bojčevskim sam imao priliku toliko puta raditi, Noshpal i njegovi kostimi su postali prepoznatljivi dio mojih baleta. Ovo je, mogu reći, bio apsolutni šlag na torti naše suradnje. Publika je prihvatila balet kako sam samo mogao zamišljati. Derviš sada ide dalje. U Splitu, naravno nastavlja. U pregovorima smo s Rijekom, planiramo i Slavonski Brod zbog novo obnovljene dvorane te gala večeri u čast Mije Čorak Slavenske, možda također i Zadar i Osijek. Što se tiče inozemstva, prvenstveno idemo s Dervišem po široj regiji – Sarajevo, Skoplje, Novi Sad, Beograd, Podgorica i Tirana. Publika u regiji zna što i tko je Derviš te razumije taj etnos u njemu. No, to ne znači da Derviš i smrt nije razumljiv i u drugim dijelovima svijeta!
Što je u planu za iduću sezonu, što se Derviša tiče?
Ukoliko, naravno, i dalje budem u istoj funkciji unutar Kazališta, krenut ćemo na kinesku turneju. Štoviše, po prijedlogu gradonačelnika Grada Splita Andre Krstulovića Opare, ideja je da u suradnji s Turističkom zajednicom grada Splita Derviš i smrt gostuje u zemljama Bliskog istoka. Balet je najjednostavniji način za pokazati što se kulturno radi na nekom području – govor tijela je univerzalan, troškovi nisu veliki, prijevod te nije potreban prijevod. Na taj način ne samo da predstavljamo baletnu i kulturnu ponudu jednog područja, već i promoviramo grad Split na van.
Što možemo očekivati ovu sezonu koja je pred nama u HNK Splitu?
Prije svega, moram reći kako mi je izuzetno zadovoljstvo što se ansamblu priključilo kroz ovu sezonu čak osam novih članova ansambla, a imamo ugovor za još dvoje plesača koji će se uskoro također pridružiti. Nastavljamo s Dervišom i smrti, East-Westom, 5 do 12, i Silfidom, te naravno Orašar u božićno vrijeme. Vraća se također i Vragolasta djevojka. Publika u Hrvatskoj će po prvi puta imati priliku vidjeti slavnog Gusara (Le Corsaire), a Split kao grad na moru je savršena pozicija za prvu hrvatsku verziju ovog prelijepog klasičnog zalogaja. Uz Gusara, premijerno je tu i Atlantida, koja je zapravo baletna opera te će biti jedna lijepa kohezija naše dvije operne i baletne produkcije. Istaknuo bih također i suradnju u dogovoru koja me izuzetno veseli, a to je suradnja s HNK Rijekom u obliku koprodukcije za sljedeće Splitsko ljeto. Jednako tako, Derviš i smrt će gostovati u Rijeci, kao što sam već rekao, a riječki Macbeth u Splitu.
Profesor sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Predrag Pale, više je od običnog znanstvenika. Osnivač CARNeta
Ilir Kerni postao je novi ravnatelj splitskog Baleta. Iza njega je dojmljiva karijera: bio je baletni prvak, balet majstor i pedagog u Hrvatskoj i inozemstvu. Iza sebe ima suradnju
Angelin Preljocaj došao je u Zagreb kako bi vidio plesače Baleta HNK koji pripremaju njegova djela “La Stravaganza” i “Annonciation”. Premijera je 7. lipnja, a do sada su s nj
SPLIT – Od 1. siječnja vodstvo splitskog Baleta preuzet će ukrajinski plesač, koreograf i pedagog Denis Matvienko. Kako su izvijestili iz tog kazališta, riječ je o umjetniku
ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimir
ZAGREB – Preminula je jedna od najvećih balerina zagrebačkog baleta Vesna Butorac-Blaće. Srednju baletnu školu završila je u Zagrebu 1959., a 1966–67. usavršavala se na Akade