ZAGREB –  Nakon održane promorcije monografije Giselle u Zagrebačkom HNK-u baletna je publika sinoć mogla pogledati i ovogodišnju premijeru tog istog dijela. Balet je djelo Adolphea-Charlesa Adama, sinoćnju je koreografiju postavila Iraida Lukašova prema koreografiji Jeana Corallija te Julesa Perrota u redakciji Mariusa Petipe.

Scenografiju je postavila Dinka Jeričević, kostimografiju osmislio Karlo Klemenčić a oblikovatelj svjetla bio je Deni Šesnić. Spomenuli bismo još i Eminu Kušan koja je odradila obnovu kostima prema izvorniku, te baletne majstore: Suzanu Bačić, Irenu Pasarić, Mateju Pučko Petković, Andreja Izmestjeva, Andreja Barbanova te Nicoalea Vasca. Orkestrom je upravljao Mihail Sinkevič.

Djelo je podijeljeno u dva čina. U prvom činu upoznajemo petnaestogodišnju Giselle koja s majkom Berthom živi u blizini rijeke Rajne. Seoski šumar Hilarion zaljubljen je u Giselle, no udvara joj i grof Albrecht koji prerušen u seoskog mladića često dolazi u selo. Provodeći s Albrechtom mnoge vesele trenutke, bezazlena se Giselle beznadno zaljubi, ne znajući ni tko je on zapravo ni da ima zaručnicu. Hilarion je ljubomoran jer smatra kako ima pravo prvenstva, a kad ga djevojka odbije, zaklinje se na osvetu. Na proslavi praznika berbe grožđa, mladi seljani izaberu Giselle za kraljicu svečanosti. S Albrechtom i veselim djevojkama i mladićima ona pleše, unatoč opomenama svoje brižne majke kako je to za njezino bolesno srce prevelik napor. Prolazeći selom u lov, nailaze vojvoda od Kurlanda i njegova kći Bathilda, Albrechtova zaručnica, s dvorskom pratnjom. Očarana ljupkošću i plesnim umijećem vesele Giselle, Bathilda joj daruje ogrlicu. Odbačeni Hilarion, prepun gorčine, osjeti kako je došao trenutak za osvetu te pobjedonosno donosi Albrechton mač, koji on, uvijek ostavlja na skrovitu mjestu, dok prerušen dolazi u selo. Kad Bathilda objavi da je Albrecht njezin zaručnik, naivna Giselle u nastupu očaja pokušava se ubiti mačem što joj ne uspijeva. No proživljena velika bol prevelika je za njezino bolesno srce a i napor plesa učinio je svoje. Krhkoj i osjećanjoj Giselle pomrači se razum, srce prestane kucati i ona klone mrtva u naručje svoje neutješne majke.

U drugom činu radnja djela doživljava svoj vrhunac. Prema narodnom vjerovanju, djevojke koje umru prije vjenčanja postaju šumske vile. One noću izlaze iz svojih grobova predvođene kraljicom Myrthom i svojim smrtonosnim plesom uništavaju  posjetitelje šume. Osjetivši grižnju savjet, na Gisellin šumski grob dolazi Hilarion, a vile ga hvataju u kolo smrti te tako kažnjavaju zbog čina kojim je drugima nanio toliko boli. Izmučen kajanjem, na grob dolazi i Albrecht, kako bi izmolio oprost zbog varke kojom je uništio djevojku. Kada vile predvođene Myrthom žele kazniti i Albrechta, Giselle očajnički nastoji spasiti život voljenom čovjeku ne dopuštajući mu da klone u opasnom vilinskom kolu. Zvuk zvona najvaljuje zoru, u kojoj prestaje vilinska moć. Dok vile iščezavaju u dubini šume, Albrecht je svjedok Gisellina ponovnog umiranja. Zahvaljuući velikoj i vječnoj ljubavi seoske djevojke, prevrtljivi grof je spašen i na grobu ostavlja cvijet kao posljednji dar neprežaljenoj Giselle.

Ulogu Giselle otplesala je fantastična, eterična i prekrasna Ekaterina Borchemko  koju bismo mogli hvaliti u nedogled. Publika je bila oduševljena njenom plesačkom izvedbom, glumačkom sposobnošću i savršenim utjelovljenja krhke, nježne i prekrasne Giselle. Grofa Albrechta je otplesao izvenredni Friedmann Vogel, sjajan tehničar i glumac. Hilariona je otplesao  Azamat Nabiullin. Za svaku je pohvalu i pas de deux seljana kojeg su otplesali Pavla Mikolavčić i novo nam lice baleta – Mykole Gorodiski. On je sinoć oduševio publiku svojim plesnim elanom u kombinaciji sa savršeno izvedenim teškim baletnim figurama. Možemo izdvojiti i vile Moynu i Zulmu iz drugog čina koje su izvrsno uprizorile dvije odlične tehničarke: Rieka Suzuki i Natalia Horsnell.

Sinoćnja je izvedba bila prava baletna poslastica kakvu dugo nismo vidjeli na daskama zagrebačkog HNK-a. Pohvala cijelom baletnom ansamblu.