Glazba – i kako je plesati

Autor: //Datum objave: 30.10.2015.

Koreografija nastaje uglavnom inspirirana glazbom. Pokret ocrtava unutrašnje zbivanje izvođača ili priča zadanu priču. U oba slučaja mogućnost odabira glazbe prepuštena je autoru – koreografu. Ne postoje ograničenja. Klasični balet u svojim početcima bio je uglavnom dio opere, a nakon početaka samostalnog djelovanja glazbena podloga bila je uvijek “pitka„ dostupna uhu gledatelja koji ju pamti i pjevuši po izlasku iz kazališta. Tijekom vremena postaje i taj kazališni oblik – predstava klasičnog baleta – u pogledu glazbe zahtjevnija te se obraća znamenitim imenima svoga vremena sa narudžbama za baletna djela. Poznati primjer je suradnja Mariusa Petipa i Pjotra Ilijiča Čajkovskog, koja je rezultirala znamenitim trolistom : Labuđe jezero, Trnoružica i Orašar.

 

Povijesna zbivanja djeluju, dakako, i na događanja i ukuse unutar umjetnosti, te se osobito početkom i između dva svjetska rata uvelike mijenjaju kriteriji na tom polju. Pokušava se stvoriti djelo koje daje jači poriv za razmišljanje o novonastalim okolnostima i vrijednostima unutar društva i državnih uređenja. Sloboda stvaralačke misli okreće se često porivima prošlosti, nasljeđu koje se koristi kao podloga za novo autorsko traženje. Ples unutar toga nalazi svoje mjesto boreći se sa teškoćama prihvaćanja novoga.

 

Ono što danas sa radošću gledamo nije uvijek imalo lagani put. Stravinski komponira svoj balet “Posvećenje proljeća” za slavnu trupu Djagileva. Koreografija je povjerena zvijezdi klasičnog baleta toga vremena, Vaclavu Nižnskom . Pokušavajući pronaći put iskona, vraća se koreograf u prošlost svojim pokretima, ali ga muči glazbena fraza Stravinskog koja je daleka od njemu znanih glazbenih izražaja. Publika u Parizu napušta sa zgražanjem kazalište u tijeku prve izvedbe. Sergej Prokofjev predstavljajući svoju glazbu za balet Romeo i Julija doživio je zgražanje samih solista, nositelja glavnih uloga, koji su tvrdili da se na „tako nešto „ ne može plesati. Vrijeme je demantiralo njihova mišljenja – ovo su samo dva primjera koja su do danas na repertoaru svih značajnih kazališta svijeta omiljeni naslovi .

 

Pitanje kakvu glazbu izabrati za balet danas ima mnoge odgovore . Zapravo ga možemo svesti na jedan –kakvu god želite! Djelo mora izreći svoju misao i naći put do gledatelja – plesa , glazb , dekor (i drugo)  samo su sredstva. Maurice Bejart bio je jedan od onih koji su hrabro rušili postavljene granice i širili ih tražeći u raznolikim folklornim izričajima mogućnost nečeg novog. Pljesak ruke, vrisak , udarac o pod – sve je to glazba .

 

Dwiht Rhoden koristi u svojim djelima i heavy-metal podloge, publika vrlo dobro prihvaća tu formu, plesači također. Njegov je pokret suvremen, ali traži izrazito dobrog plesača obrazovanog u raznolikim plesnim izričajima. Staša Zurovac, primjerice, poseže za raznim oblicima suvremenog glazbenog materijala – voli folklornu podlogu i kako znamo uspješan je u tome. Kompozitorica i izvođačica Franka Meštrović u suradnji sa koreografom Rajkom Pavlićem stvorila je glazbeno-plesni performans i to u prostoru zagrebačke Gliptoteke HAZU, koristeći instrument- klavir – ne samo u zadanim tipkama već u kompletnom instrumentu stvarajući mnoge zvukovne mogućnosti: žice, udarce i vlastiti glas. Sve to bila je sjajna podloga za plesačku izvedbu temeljenu povremeno na folklornom pokretu i ogromnoj energiji izvođača, koje je publika nagradila iskreni dugotrajnim pljeskom.

 

Svako vrijeme donosi nove vrijednosne ljestvice, promjene navika i prihvaćanja tog novog. Ono što se ne mijenja je hrabrost pojedinca – autora da uroni u drugačije. Bez te hrabrosti svijet bi stajao na mjestu – i to ne samo u umjetnosti. Mi smo zemlja talentiranih ljudi – ponekad se ne otvaraju sva vrata koja bismo željeli, ali činjenica je da ne stagniramo. Hrabrost je prisutna i treba je podržati .

Najnovije iz kategorije "Novosti":

Dodijeljene nagrade Roje i Harmoš

ZAGREB – Dodjelom godišnjih nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja u drami, operi i baletu u protekloj sezoni Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu zaključilo je sezonu 202

Najavljena nova sezona

ZAGREB – Konferencija za medije kojom je predstavljena nadolazeća kazališna sezona 2021./2022. održana je u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, gdje su najavljeni

Najavljen program Dance festivala

ŠIBENIK – Pod motom „Ples pomiče granice“ deseti Šibenik Dance Festival održat će se od 19. do 23. srpnja 2021. godine. Unatoč aktualnoj pandemiji koja je otežavala pripremu

Najnovije vijesti na portalu:

Predstavljena prva premijera

SPLIT – Na medijskoj konferenciji u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Split predstavljena je prva baletna premijera 67. Splitskog ljeta, plesna večer koju čine neoklasični

Najavljeno Splitsko ljeto

SPLIT – Konferencijom za medije u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Split jučer je predstavljeno je 67. Splitsko ljeto. Po šezdeset i sedmi put kazališna umjetnost u Splitu

Završeno natjecanje

ZAGREB – Na gala koncertu Slavenska Prix održanom u subotu na sceni HNK u Zagrebu dodijeljene su nagrade Međunarodnog baletnog natjecanja Mia Čorak Slavenska. Zlatnu medalju