Glazba – i kako je plesati

Autor: //Datum objave: 30.10.2015.

Koreografija nastaje uglavnom inspirirana glazbom. Pokret ocrtava unutrašnje zbivanje izvođača ili priča zadanu priču. U oba slučaja mogućnost odabira glazbe prepuštena je autoru – koreografu. Ne postoje ograničenja. Klasični balet u svojim početcima bio je uglavnom dio opere, a nakon početaka samostalnog djelovanja glazbena podloga bila je uvijek “pitka„ dostupna uhu gledatelja koji ju pamti i pjevuši po izlasku iz kazališta. Tijekom vremena postaje i taj kazališni oblik – predstava klasičnog baleta – u pogledu glazbe zahtjevnija te se obraća znamenitim imenima svoga vremena sa narudžbama za baletna djela. Poznati primjer je suradnja Mariusa Petipa i Pjotra Ilijiča Čajkovskog, koja je rezultirala znamenitim trolistom : Labuđe jezero, Trnoružica i Orašar.

 

Povijesna zbivanja djeluju, dakako, i na događanja i ukuse unutar umjetnosti, te se osobito početkom i između dva svjetska rata uvelike mijenjaju kriteriji na tom polju. Pokušava se stvoriti djelo koje daje jači poriv za razmišljanje o novonastalim okolnostima i vrijednostima unutar društva i državnih uređenja. Sloboda stvaralačke misli okreće se često porivima prošlosti, nasljeđu koje se koristi kao podloga za novo autorsko traženje. Ples unutar toga nalazi svoje mjesto boreći se sa teškoćama prihvaćanja novoga.

 

Ono što danas sa radošću gledamo nije uvijek imalo lagani put. Stravinski komponira svoj balet “Posvećenje proljeća” za slavnu trupu Djagileva. Koreografija je povjerena zvijezdi klasičnog baleta toga vremena, Vaclavu Nižnskom . Pokušavajući pronaći put iskona, vraća se koreograf u prošlost svojim pokretima, ali ga muči glazbena fraza Stravinskog koja je daleka od njemu znanih glazbenih izražaja. Publika u Parizu napušta sa zgražanjem kazalište u tijeku prve izvedbe. Sergej Prokofjev predstavljajući svoju glazbu za balet Romeo i Julija doživio je zgražanje samih solista, nositelja glavnih uloga, koji su tvrdili da se na „tako nešto „ ne može plesati. Vrijeme je demantiralo njihova mišljenja – ovo su samo dva primjera koja su do danas na repertoaru svih značajnih kazališta svijeta omiljeni naslovi .

 

Pitanje kakvu glazbu izabrati za balet danas ima mnoge odgovore . Zapravo ga možemo svesti na jedan –kakvu god želite! Djelo mora izreći svoju misao i naći put do gledatelja – plesa , glazb , dekor (i drugo)  samo su sredstva. Maurice Bejart bio je jedan od onih koji su hrabro rušili postavljene granice i širili ih tražeći u raznolikim folklornim izričajima mogućnost nečeg novog. Pljesak ruke, vrisak , udarac o pod – sve je to glazba .

 

Dwiht Rhoden koristi u svojim djelima i heavy-metal podloge, publika vrlo dobro prihvaća tu formu, plesači također. Njegov je pokret suvremen, ali traži izrazito dobrog plesača obrazovanog u raznolikim plesnim izričajima. Staša Zurovac, primjerice, poseže za raznim oblicima suvremenog glazbenog materijala – voli folklornu podlogu i kako znamo uspješan je u tome. Kompozitorica i izvođačica Franka Meštrović u suradnji sa koreografom Rajkom Pavlićem stvorila je glazbeno-plesni performans i to u prostoru zagrebačke Gliptoteke HAZU, koristeći instrument- klavir – ne samo u zadanim tipkama već u kompletnom instrumentu stvarajući mnoge zvukovne mogućnosti: žice, udarce i vlastiti glas. Sve to bila je sjajna podloga za plesačku izvedbu temeljenu povremeno na folklornom pokretu i ogromnoj energiji izvođača, koje je publika nagradila iskreni dugotrajnim pljeskom.

 

Svako vrijeme donosi nove vrijednosne ljestvice, promjene navika i prihvaćanja tog novog. Ono što se ne mijenja je hrabrost pojedinca – autora da uroni u drugačije. Bez te hrabrosti svijet bi stajao na mjestu – i to ne samo u umjetnosti. Mi smo zemlja talentiranih ljudi – ponekad se ne otvaraju sva vrata koja bismo željeli, ali činjenica je da ne stagniramo. Hrabrost je prisutna i treba je podržati .

Najnovije iz kategorije "Novosti":

Promjene u Baletu?

ZAGREB – Jučer je malokoga ravnodušnom ostavila vijest da Dubravka Vrgoč napušta čelo zagrebačkog HNK. Mnogo je bilo glasova koji su se bunili protiv nje proteklih godina, bi

Objavljene nominacije

RIJEKA, SPLIT, ZAGREB, OSIJEK – Objavljene su nominacije za najvrjedniju hrvatsku kazališnu nagradu – Nagrade hrvatskog glumišta za 2021. godinu Baleti HNK Split i Rije

Upisi u Baletnu početnicu

RIJEKA- Baletno-plesni studio RKM „Kamov“ uz svoj standardni edukacijski program i radionice za djecu i mlade od 14 do 25 godina, ove godine pokreće i novi program namijenjen odras

Najnovije vijesti na portalu:

Posve novi Orašar

OSIJEK – U petak nam je krenula zimska čarolija – radi se o, naravno, premijeri novog Orašara u Hrvatskom narodnom Kazalištu u Osijeku. Koliki je interes publike ne mor

Preminuo Nicolae Vasc

ZAGREB – Baletni svijet danas je potresla vijest kako je preminuo baletan Nicolae Vasc. Rođen je 14.10.1961. u Zlatnom u Rumunjskoj, piše balet-grisi. Baletnu je školu u Cluj

Esmeraldom počinje sezona

SPLIT – Četiri izvedbe baleta Esmeralda u Hrvatskom narodno kazalištu Split sljedećeg tjedna otvaraju sezonu klasičnog baleta u splitskoj nacionalnoj kazališnoj kući. Esmeral