Ruski Gala koncert

Autor: //Datum objave: 19.10.2016.

ZAGREB – Sinoć je u do posljednjeg mjesta ispunjenom Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu otplesana druga večer baletnog Gala koncerta u sklopu dana Sankt Peterburga. Nastupili su prvaci i solisti triju sanktpeterburških kazališta: Marijinskog, Mihajlovskog i kazališta Leonid Jakobson.

 

Večer je započela svadbenim Pas de deuxom iz baleta Trnoružica u izvedbi Alle Bočarove i Andreja Sorokina. Ples je bio kraljevski suzdržan, a Bočarova toliko smirena da se činilo kao da kasni na pojedine glazbene fraze. Istaknula se slavnim ruskim épaulementom, sjajnim korištenjem gornjeg dijela tijela, osobito leđa i ruku kojima je oživjela eleganciju i profinjenost Petipaove koreografije.

 

Slijedio je dramatični Pas de deux Romea i Julije u izvedbi proslavljene Jekaterine Osmolkine i partnera Aleksandra Sergejeva. Iako je ovakve plesove teško izvoditi izvan konteksta romantičnog baleta, Osmolkina je svojim dramskim sposobnostima s lakoćom uvukla gledatelja u Julijino emotivno stanje pri susretu s voljenim Romeom. Vidjeli smo i nešto viši développé i arabesque nego u Trnoružici, što se i očekivalo od ruskih plesačica.

 

Veseli Pas de deux iz baleta Silfida otplesali su Valerija Martinjuk i Sergej Krilov. Iznimno tešku koreografiju postavio je slavni danski koreograf i pedagog August Bournonville. Danska škola baleta od plesača zahtijeva izvođenje velikih (sporih) koraka kao što je développé u kombinaciji sa sitnim skokovima, a prijelaz mora biti neprimjetan i lagan. Martinjuk je s lakoćom izvela sve zadane korake i uvjerljivo odglumila nestašnu silfidu. Krilov je publiku zadivio radom stopala, sitnim skokovima i battuima.

 

Apsolutna senzacija večeri bio je Ballet 101 u izvedbi prvaka Marijinskog kazališta Vladimira Škljarova. Koreografija izvedena kao prikaz sto i jednog baletnog koraka, bez glazbe, uz glas koji izgovara broj koraka, zapravo prikazuje život baletnog plesača na duhovit način. Sve kreće od osnovnih pet pozicija koje se razvijaju u nevjerojatno složene skokove i okrete. Plesači čitav život izvode zadane kombinacije koraka, sve dok ne dođu do onog sto i prvog: kad im se tijelo raspadne.

 

Izvedbom Pas de deuxa iz baleta Gusar oduševila je Anželina Voroncova s partnerom Ivanom Zajcevom. Tehnički izazovan ples izveli su s lakoćom te pokazali svu raskoš ruske baletne tehnike. Voroncova je varijaciju Medore i codu s obveznim fouettéima izvela bez ikakvog vidljivog napora, s velikim osmijehom i koketirajući s publikom.

 

giselle

Prizor iz baleta Giselle, foto: HNK Zagreb

 

 

Drugi dio koncerta otvorili su Jekaterina Osmolkina i Aleksandar Sergejev s Pas de deuxom iz baleta Talisman. Koreografija često izvođena na baletnim natjecanjima obiluje višestrukim okretima i teškim podrškama. Osmolkina je sve izvela korektno, no čini mi se da bi se teški plesovi trebali prepustiti mlađim, neizmučenim tijelima, jer je sve izgledalo preforsirano.

 

Kao kontrast izrazito klasičnom Talismanu, slijedio je moderni duet iz baleta Without Words u izvedbi Anželine Voroncove i Ivana Zajceva. Moderni pokret koji spaja klasične korake tekao je toliko prirodno i nenametljivo da je publika uistinu ostala bez riječi. Umjetnički najvrjedniji dio večeri svakako je bila ova izvedba, ogoljena od bilo kakve scenografije, kostima: samo zdravo baletno tijelo, glazba i pokret.

 

Alla Bočarova i Andrej Sorokin dočarali su romantični ugođaj iz II. Čina baleta Giselle. Bočarova je ples izvela u romantičnom stilu, tijela lagano pogurnutog prema naprijed, mekih ruku s kojih kao da kapa rosa i arabesquea izvan balansa. Sorokin je varijaciju Albrechta izveo tehnički superiorno, bez ikakve pogreške. No, teško je uživjeti se u ovakve komade, iščupane iz srca romantičnog baleta, koji se, po mojem mišljenju, uvijek moraju izvoditi u cjelini.

 

Jekaterina Osmolkina pokazala je svoju umjetničku zrelost emotivnom izvedbom kratkog baleta Umirući labud. Koreografija koja prikazuje posljednje trenutke u životu jedne ptice lako se može prenijeti na posljednje trenutke jedne balerine na pozornici. Iako tijelo više ne sluša, iako noge nisu jednako snažne i podatne, spoj glazbe i emocije uvijek će ganuti publiku, izvođača i ispuniti zadaću umjetnosti.

 

Večer je završila spektakularnim Pas de deuxom iz Don Quijotea u izvedbi Valerije Martinjuk i Vladimira Škljarova. Iako se na početku činilo da su plesači “u kontri”, jer nije sve teklo glatko, iznimnom komunikacijom s publikom uspjeli su postići klimaks koji se očekivao na kraju večeri. Martinjuk je oduševila sigurnošću vrteći 32 fouettéa u codi, a Škljarov je gotovo zafrkantski plesao sve najteže bravurozne skokove i okrete. Publika je plesače nagradila ogromnim aplauzom, a Škljarov je uzvratio tako što je bacio buket cvijeća na parket u ruke jedne gospođe. Bila je to zaista gala večer, u prepunom kazalištu, ispunjenim smijehom, divljenjem i neprekidnim pljeskom.

Najnovije iz kategorije "Gostovanja":

Veliki uspjeh riječkog baleta

BONN – „Nakon napetih šezdeset minuta uslijedila je eksplozija pljeska publike oduševljene izvrsnim ansamblom“, zaključuje u svom tekstu General-Azeiger, najtiražniji dnevni

Sjajno gostovanje

RIJEKA – Sinoć se u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivan pl. Zajc u Rijeci plesalo mnogo jezika. Večer je bila posvećena gostima pod nazivom „EuropaBallett“ iz austrijskog grada

Zagrebački balet u Dubrovniku

DUBROVNIK – Punih deset godina prošlo je otkako je zagrebački Balet nastupao na Dubrovačkim ljetnim igrama. Dugu pauzu prekidaju s tri izvedbe Malakhovljeva Labuđeg jezera, k

Najnovije vijesti na portalu:

Najavljeni baleti u Splitu

SPLIT – U foyeru splitskog Hrvatskog narodnog kazališta predstavljena je predstojeća kazališna sezona kao i prva plesna predstava Venatus/Migrations, koja će nakon izvedbi na

Počeli upisi na balet

SPLIT – U tijeku je upis novih polaznika Baletnog studija Hrvatskog narodnog kazališta Split. Upisuju se djevojčice i dječaci vrtićke i predškolske dobi od četiri i pol godin

Veliki uspjeh riječkog baleta

BONN – „Nakon napetih šezdeset minuta uslijedila je eksplozija pljeska publike oduševljene izvrsnim ansamblom“, zaključuje u svom tekstu General-Azeiger, najtiražniji dnevni