SPLIT – U amfiteatru antičke Salone u ponedjeljak 29. srpnja s početkom u 21:30 Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split i talijanska plesna trupa Compagnia Daniele Cipriani izvest će plesnu predstavu “Plesna baština – posveta Djagiljevu i Nižinskom” u sklopu 65. Splitskog ljeta i drugog izdanja festivala Heritart sufinanciranog programom Kreativna Europa Europske Unije. Predstava je premijeru imala u antičkom teatru Ostia Antica pokraj Rima 6. srpnja.

 

Drugo izdanje festivala Heritart ovim baletnim programom slavi 110-godina nastanka Ballets Russes, revolucionarnog umjetničkog putovanja koje još uvijek predstavlja predmet istraživanja i prostor novih umjetničkih otkrića – brod koji vječno pleše u pokretu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Sergej Djagiljev, neumorni ruski impresario, počeo je te 1909. godine u Parizu okupljati oko sebe kreativce, skladatelje, koreografe i plesače, stvorivši jednu od najinovativnijih umjetničkih scena u 20. stoljeću. Njegova plesna kompanija, sastavljena gotovo isključivo od plesača Marijinskog teatra, predstavila se u Chatelet Theatreu s dvoje nezaboravnih solista – Anom Pavlovom, najvećom balerinom u povijesti, i baletnim genijem Vaclavom Nižinskim, a revolucionarna ideja totalnog umjetničkog djela u kojem se tema, glazba, koreografija, scenografija i kostimi prepliću u jednakovažnim ulogama za konačni umjetnički doživljaj, okupila je oko njega najvažnije umjetnike toga doba – od Leona Baksta do Picassa, od Michela Fokinea do Léonidea Massinea.

 

Na sceni Amfiteatra u Saloni, a nakon premijere u talijanskoj Ostiji Antici, plesači Compagnie Daniele Cipriani i Hrvatskog narodnog kazališta Split odat će počast ovoj epohi i velikim umjetnicima.

 

Veliki talijanski koreograf Giorgio Mancini – bivši umjetnički direktor Baleta Grand Theatra iz Ženeve – otvara izvedbu s programom „Le Specter“ na glazbu Carla Marije von Webera. Inspiriran pjesmom „Le Specter de la Rose“ Michela Fokinea, Mancini je kreirao plesnu priču o odnosu dvojice umjetnika – Djagiljeva i Nižinskog, njihove ljubavi i mržnje, simbioze i distance…

 

Koreografsko djelo Igora Kirova, makedonskog koreografa i ravnatelja Baleta HNK Split „Buđenje Atlantide“ nastalo je na glazbenoj posveti hrvatskog kompozitora Mirka Krstičevića geniju Igora Stravinskog i njegovog „Buđenja proljeća“. Kirov prikazuje umjetničko i emotivno putovanje u odnosu žene i muškarca, potragu za harmonijom, pripadanjem, vjerom i čežnjom, ali i samoostvarenjem i slobodom, punu uspona i padova.

 

Mauro Bigonzetti autor je jednoga od najpopularnijih i najizvođenijih talijanskih baleta „Mediterranea“, čiji će isječak u programu „Plesne baštine“ slaviti prostor, vrijeme i utjecaje koje je ova umjetnička grupa svojim radom obuhvatila i potom raspršila diljem Europe – snažan pečat umjetnosti koja gleda dalje od horizonta, poništava udaljenosti i prigljuje ono što ne poznaje. Bigonzettijev je balet pun mladenačkog zanosa, snage i ljepote, energije i brzine.

 

„Poslijepodne jednog fauna“ povijesna je verzija baleta Vaclava Nižinskog u interpretaciji koreografa Amedea Amodia na glazbu Claudea Debussyja, u kojoj glazbene krivulje francuskog skladatelja prate jednako takvi pokreti plesača. Premijerno izvedena 1972. Na festivalu Due Mondi u Spoletu, ova je Amodijeva kreacija, puna senzualnosti i ljupkosti izvedena mnogo puta, između ostaloga i u La Scali, a nova interpretacija dodaje joj energiju suvremenosti.

 

Jedan od najbriljantnijih talijanskih koreografa Giuliano Peparini potpisuje novu koreografiju na Ravelov „Bolero“. Slavni je skladatelj djelo i napisao na zamolbu velike plesačice Ide Rubinstein, a prvu koreografiju potpisala je Bronislava Nižinska, sestra Vaclava Nižinskog, zamišljajući strast i senzualnost Ciganke koja pleše na stolu andaluzijske gostionice.

 

U predstavi sudjeluju plesači: Marco Lo Presti, Susanna Elviretti, Mattia Tortora, Davide Pietroniro, Aaron Kok, Eva Karpilovska, Branko Sarić i Daniel Höek, te glumica Sara Ivelić.