HOUSTON – Prekrasna priča o upornosti jedne balerine ovih je dana oduševila baletni svijet. Radi se o Yuriko Kajiya, 31-godišnjoj japanskoj balerini, koja je postala inspiracija svim mladim djevojkama diljem svijeta. Ona je pokazala kako se, zahvaljujući trudu, može postići čak i ono što se čini nemoguće. Njena priča nije blistava: nije bila najbolja u razredu, nikad je nisu nazivali čudom od djeteta, pokušavajući se uklopiti izgubila je samu sebe… No, uspjela je sve to prevladati i postati najpoznatija japanska balerina današnjice – a za sve to zaslužan je samo uporan rad.

 

U studiju punom profesionalnih baletnih plesača i plesačica vrlo je teško uočiti one najposebnije. No, u vezi Yuriko Kajiye postoji nešto drugačije – tako barem kažu svi oni koji su je ikad vidjeli kako pleše. Pritom nije važno gdje – pleše li u dvorani ili na sceni – u plesne pokrete unosi apsolutno svaki dio svojeg bića i to je ono što je čini posve nevjerojatnom.

 

– Yuriko vam na pozornici jednostavno oduzme dah. To je ono što tražite kao koreograf i redatelj, nekoga tko ima nešto neobjašnjivo u sebi – kaže  Stanton Welch, umjetnički voditelj Houston baleta, u kojemu Kajiye trenutno pleše.

 

Kao Kitri, foto: Renata Pavan, ABT

 

Kao desetogodišnjakinja Kajiya se 1994. godine iz rodnog japanskog grada Nagoya preselila u Kinu kako bi pohađala plesnu školu „Shanghai Dance School“, u kojoj su mlade učenike-plesače izabirali prema fizičkim predispozicijama i savršenim baletnim tijelima – dugim nogama i visokim lukovima, što je za Kajiyu bio problem jer nije imala ništa od toga. Kajiya je bila stranac u svojoj klasi, a nastavnica ju je uglavnom ignorirala i tretirala vrlo oštro.

 

-U Kini se nakon svakog vikenda morate vagati. Nastavnici svoje učenike često tuku štapom. Pokušavajući se uklopiti, izgubila sam vlastiti identitet. Jako sam htjela biti kineskinja…samo zato da me počnu tretirati jednako kao i ostale. Bilo mi je teško, pazila sam na težinu, naporno sam radila… Dugo vremena sve to nije davalo neke naočito dobre rezultate – priča Kajiya.

 

No, njen položaj kao autsajdera bio joj je dodatna motivacija. Shvatila je da nema idealne predispozicije za bavljenje baletom, ali da to jako želi raditi, pa je morala na drugi način postići ono što su njene kolegice imale kao dar prirode.

 

– Kada su nas instruktori počeli učiti solo varijacije, postala sam ovisnica o treninzima. Na satove sam dolazila ranije od ostalih i odlazila zadnja. Učitelj je znao reći: “Znate li tko je najgori u klasi? Yuriko. Ali ona najviše i najnapornije radi na sebi. Nisam se dala smesti, nije me zanimalo što sve one pričaju o meni. Držala sam se svoga cilja – svakoga dana raditi više i bolje – sjeća se ova mlada balerina svojeg obrazovanja.

 

Kajiya je s natjecanjima počela u svojoj 15-oj godini. Najprije je 1997. godine (tada je imala svega 13 godina) osvojila nagradu za najbolju izvedbu na Tao Li Bei Nacionalnom baletnom natjecanju, a dvije godine kasnije bila je finalistica na Trećem internacionalnom baletnom natjecanju, koje se održalo u Nagoyi. A onda je došla kruna svega: Prix de Lausanne. Iako je zbog godina jedva ispunjavala uvjete za natjecanje i bila najmlađa, pobijedila je i dobila jednogodišnju stipendiju u Kanadskoj baletnoj školi.

 

U dobi od 17 godina Kajiya je mogla izabrati bilo koje kazalište, no ona je izabrala American Ballet Theatre u New Yorku, jedno od najprestižnijih u zemlji. Tamo je nakon samo pet godina postala solistica i bila je jedina japanska plesačica u tom kazalištu koja nosi tu titulu. Plesala je sve: Gamzatti u Bajaderi, Kitri u Don Quijoteu, Claru u Orašaru, Henriettu u Raymondi, Gulnare u Gusaru… Nije se to dogodilo preko noći, ali u roku samo nekoliko godina djevojčica koja je bila najgora u razredu postala je sjajna zvijezda svjetskog baleta.

 

– Kao student u Japanu idolizirala sam sve japanske plesače koji su odlazili u inozemstvo, a onda sam shvatila da sam postala jedna od njih. Mlade djevojke balerine prilazile bi mi i govorile kako bi htjele biti poput mene. To mi je nevjerojatno i osjećam se odgovornom zbog toga. Ako ono što ja radim utječe na njihove živote, onda moram biti jako pažljiva – priča ona.

 

Yuriko Kajiya i Linnar Looris, foto: Amitava Sarkar

 

Danas Kajiya često nastupa u Japanu i vrlo rado kontaktira sa svojim obožavateljima. Ona je jedna od najpoznatijih balerina u Japanu, a slava ju nije omela u tome da na svako pismo ili e-mail svojih fanova odgovara osobno. Kaže kako joj je svako od tih pisama važno jer je i sama, kao dijete, pisala svojim baletnim idolima. To joj je dalo mnogo nade, jer je često dobivala odgovore od svojih omiljenih plesačica.

 

– Većinu pisama šalju mu mlade japanske balerine koje me ispituju o raznim stvarima: od toga zašto ne mogu napraviti piruetu do toga zašto im roditelji ne dopuštaju da se bave baletom. Nastojim im uvijek dati neki savjet, preporuku, odati neku svoju malu tajnu kako uspijem postići nešto. No, čarolija je zapravo u njima: one su te koje se na kraju izbore za sve – od toga da nagovore roditelje da ih ipak puste na satove baleta, do toga da savladaju težak pokret – priča Kajiya.

 

Izvan baletnog svijeta šira javnost je pamti jer je u srpnju 2010. godine nastupila u epizodi emisije “So You Think You Can Dance”, u kojoj joj je partner bio solist American Ballet Theathrea Jared Matthews.