Analiza sezone

Autor: //Datum objave: 21.09.2015.

ZAGREB, SPLIT, RIJEKA – U nadolazećoj baletnoj sezoni naša nam narodna kazališta nude nekoliko praizvedbi, premijerne naslove klasičnih i modernih baleta te reprize popularnih naslova iz proteklih sezona.

 

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Balet pod ravnateljstvom Leonarda Jakovine izvest će u studenom novo baletno djelo Modrobradi, u koreografiji Staše Zurovca. Staša Zurovac, hrvatski baletni umjetnik srednje generacije, poznat po osobenom stilu, sa sebi svojstvenim senzibilitetom donijet će tu priču koju mnogi pamte po okrutnosti glavnoga lika, a zapravo nesretnika i usamljenika željnoga prave ljubavi iz pripovijetke Modrobradi i njegovih sedam žena Anatolea Francea. U svojoj pripovijetki Anatole France donosi originalnu Perraultovu priču u svojevrsnoj inverziji, propitujući njezinu objektivnost te dokazujući kako Modrobradi ustvari nije serijski ubojica, nego upravo obratno, pozitivan i nesretan lik koji nije našao mogućnost ostvariti istinsku ljubav. Originalna glazba suvremenoga makedonskog skladatelja Marjana Nećaka dodatno je, i ne manje značajno nadahnuće za baletno djelo koje će prikazati priču o mladoj ženi očaranoj tajanstvenim strancem koji živi u svojemu zatvorenom, čudesnom i strašnom svijetu, okružen krvavim tajnama.

 

Zagrebačka će publika u travnju 2016. moći uživati i u omiljenom klasičnom baletu Romeo i Julija u koreografiji proslavljenog francuskog koreografa Patricea Barta, na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva. U HNK u Zagrebu ovo je šesto baletno uprizorenje slavne priče o Shakespeareovim nesretnim ljubavnicima koji na početku života tragično skončaju zbog netrpeljivosti što vlada između njihovih obitelji Capuleti i Montecchi. Posljednje je bilo ono Dinka Bogdanića 2002. godine, a posebno pamtimo Edinu Pličanić kao mladu nesretnu Juliju.

 

U lipnju će biti oživljen balet Petar Pan u koreografiji Talijana Giorgia Madie na glazbu poznatog hrvatskog skladatelja Brune Bjelinskog. Praizvedba tog baleta bila je u HNK u Zagrebu davne 1966. godine, prema zamisli i koreografiji Nenada Lhotke. Balet se temelji na jednoj od najpoznatijih dječjih priča iz pera škotskoga pisca Jamesa Matthewa Barriea Petar Pan, uz koju su odrastali naraštaji djece diljem svijeta, sanjareći kako će Petar Pan i vila Zvončica sletjeti upravo na njihov prozor i odvesti ih u nezamislive pustolovine u zemlju Nigdjezemsku. Slavna priča koja ni za odrasle nije izgubila čudesno značenje, evocirajući uspomene na svačije djetinjstvo, svojim će ponovnim uprizorenje kod mladih naraštaja i budućih kazališnih posjetitelja potaknuti glad za avanturom i novim spoznajama.

 

U Zagrebu će reprizno biti prikazani naslovi: Johannes Faust Passion, Bajadera, Ana Karenjina, Giselle, Orašar te Kraljevi bogova.

 

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu publiku očekuju dva premijerna naslova. U listopadu će se održati premijera suvremenog baleta 5 do 12, koreografa Igora Kirova, na glazbu Kirila Džajkovskog. Ovaj je balet već odjeknuo u javnosti jer je praizvedba bila na Sustipanu u okviru proteklog Splitskog ljeta. Svijet ove predstave izmaštao je koreograf Igor Kirov kao zamišljeno savršenstvo 12 kocaka u 12 scena s 12 plesača, no svjestan da svaki san o savršenstvu uvijek izmiče kao kula od karata, te uvijek započinje nova ‘5 do 12’ igra…
“U životnoj igri, a ponekad i igri života, izazvani smo različitim pokretačima i motivima. U plesnoj, pokrenuti smo prvenstveno glazbom, u ovom slučaju pomno odabranom i strasno proživljenom.”

 

U veljači 2016. godine publiku će nasmijati komični balet Vragolasta djevojka. Popularno komično baletno djelo u dva čina prema libretu plesača Jeana Berchera Daubervala, praizvedeno je 1789. godine u Bordeauxu.
Jednostavna sentimentalna pripovijest o dvoje mladih zaljubljenih seljana, razdvojenih klasnim razlikama, nastala je u doba romantičarske literature i opere buffe te privukla nekoliko glazbenih autora. U protekla dva stoljeća balet je doživio mnoge izvedbe na glazbu različitih autora, da bi se danas najčešće izvodio u dvije verzije. Ona iz 1903. godine u koreografiji Aleksandra Gorskog na glazbu Petera Ludwiga Hertela a u adaptaciji Ricarda Driga, temelji se na koreografiji Mariusa Petipaa i Leva Ivanova iz 19. stoljeća. Moderniju verziju baleta postavio je 1960. u londonskom Kraljevskom baletu Frederic Ashton, na glazbu Louisa Josepha Ferdinanda Hérolda u adaptaciji Johna Lanchberyja iz 1828. godine. Splitsku će verziju postaviti Dinko Bogdanić, na glazbu Hérolda i Hertela.

 

Reprizno će biti izvedeni: Don Quijote, Orašar, Mačak u čizmama, Đavo u selu te Tramvaj zvan čežnja.

 

U HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, pod ravnateljstvom Balazsa Baranyaija premijerno će biti izvedeni baleti: Sex (listopad), Evolucija plesa (prosinac) te San Ivanjske noći (siječanj 2016.).

 

Balet Sex postavit će ravnatelj baleta, a koreografijom će pokušati publici odgovoriti na pitanje: Što nam seks predstavlja i znači, senzualnost i strast ili metodu reprodukcije? Balet riječkog HNK istražit će i prikazati razine i aspekte seksualnosti, u svim njezinim bojama.

 

San Ivanjske noći, neoklasični balet Leo Mujić koreografski će „skladati“ uz glazbu jednog od najutjecajnijih skladatelja dvadesetog stoljeća, kultnog američkog umjetnika Philipa Glassa. Poštujući inspirativni univerzum Shakespeareova remek djela, Leo Mujić kroz pokret će istražiti različite razine i dimenzije sna, stanje svijesti u kojem se nalazimo dok sanjamo – tko i kakvi sve možemo biti, u kakve sve situacije se možemo dovesti, i kakve sve odnose možemo ostvariti s drugim ljudima.

 

Cilj Evolucije plesa je približavanje jezika plesa publici. Pokret, glazba, emocija, intuicija, interakcija, verbalna i neverbalna komunikacija i dodir samo su neki od elemenata s kojima se rađamo i umiremo, te su kao takvi neophodni za naš opstanak. Na žalost, razvojem tehnologije svi ovi osnovni elementi ljudske komunikacije polako izumiru. Cilj ovog projekta je prikaz povijesti samog plesa od prvih začetaka do danas; predstavljanje osnovnih razlika između plesova i baletne terminologije; kako je tekao razvoj pokreta; objašnjenje pokreta u klasičnom baletu; i na kraju, predstavljanje razlika između klasičnog i modernog plesa. Autorski tim čine Oxana Brandiboura i Balays Baranzai.ž

Uz premijerne naslove, bit će tu i dvije posebno osmišljene večeri posvećene plesu.
Gala balet zamišljen je kao jedinstvena večer tijekom koje će publika uživati u izboru isječaka najljepših klasičnih baleta kao što su: Labuđe jezero, Romeo i Julija, Giselle, Raymonda, Plamen Pariza, itd.
Kroz Baletno-plesne radionice svoje će koreografske pristupe plesu prezentirati članovi baletnog ansambla. Ovakve je projekte zagrebačka publika već mogla vidjeti u okviru predstave Koreolabos, a sada će se i riječki balet okušati u postavljanju kratkih koreografija.
U Rijeci će biti ponovljene izvedbe baleta Orašar te Carmen i Šehereza

Najnovije iz kategorije "Novosti":

Najavljeni baleti u Splitu

SPLIT – U foyeru splitskog Hrvatskog narodnog kazališta predstavljena je predstojeća kazališna sezona kao i prva plesna predstava Venatus/Migrations, koja će nakon izvedbi na

Počeli upisi na balet

SPLIT – U tijeku je upis novih polaznika Baletnog studija Hrvatskog narodnog kazališta Split. Upisuju se djevojčice i dječaci vrtićke i predškolske dobi od četiri i pol godin

Nagrađen Ilir Kerni

TIRANA – Ravnatelja Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Split Ilira Kernija predsjednik Republike Albanije Ilir Meta odlikovao je jučer u Tiranio ordenom Čast nacije. „Ovo je

Najnovije vijesti na portalu:

Najavljeni baleti u Splitu

SPLIT – U foyeru splitskog Hrvatskog narodnog kazališta predstavljena je predstojeća kazališna sezona kao i prva plesna predstava Venatus/Migrations, koja će nakon izvedbi na

Počeli upisi na balet

SPLIT – U tijeku je upis novih polaznika Baletnog studija Hrvatskog narodnog kazališta Split. Upisuju se djevojčice i dječaci vrtićke i predškolske dobi od četiri i pol godin

Veliki uspjeh riječkog baleta

BONN – „Nakon napetih šezdeset minuta uslijedila je eksplozija pljeska publike oduševljene izvrsnim ansamblom“, zaključuje u svom tekstu General-Azeiger, najtiražniji dnevni