Uznemireni Zrak u HNK

Autor: //Datum objave: 31.03.2012.

ZAGREB – Kao da je sunce zasjalo na pozornicu HNK u predvečerje i obasjalo 29 plesača u bijelom. Njihova tijela oblikovala su glazbu pred našim očima, ujedno je stvarajući i oponašajući, dopustivši svakome u publici da u njihovim pokretima pronađe vlastitu priču. Tako je, po prvi puta ove sezone, izveden ezoterični balet Air / Zrak.

 

Izvedba jednako ostavlja bez daha kao i u prošlogodišnjoj praizvedbi. Tijela ispunjavaju prostor, a plesači oponašaju kretnje života: njihovi se pokreti ne pretapaju jedan u drugi, nego se mučno, trzajući i teškom mukom razvijaju u novi pokret. U 13 scena, a to su Stvaranje, Zajedništvo, Potraga, Bijes, Strast, Otmica, Izdržljivost, Sloboda, Nevinost, Ljubav, Život, Prihvaćanje i Let publika je kroz izvrsno plesačko tijelo mogla osjetiti autora i bol koju je proživljavao stvarajući koreografiju – tugu jer voljene osobe više nema na ovome svijetu. Zrak mu je predstavljao prostor između neba i zemlje, potreban za opstanak ljudskih bića. On je put kojim se uspostavlja veza između neba i zemlje.

 

Stvaranje iznenađuje, a Zajedništvo unosi nemir i osjećaj straha. U toj slici plesači na glavama imaju neobične kape, zbog čega podsjećaju na vrane. Zanimljiva je i Strast, u kojoj Pavla Mikolavčić i Eugen Dobrescu prenose osjećaje muke, bola, sreće i povjerenja koju donosi strast koju osjećamo za drugu osobu.

 

Slika Otmice, izvor: hnk.hr
 

Neobičan trenutak je onaj u Izdržljivosti, kada plesačica pleše u tišini. Nakon cijelog niza pokreta, zaustavlja se i uzvikuje “Sad”. Nato glazba počinje, sugerirajući nam da ona, a time i život, ponekad ovise o nama samima. Mi odlučujemo do kada ćemo pasivno plesati u tišini, a kada je vrijeme da uzviknemo i time promijenimo svoje živote.

 

Scena Slobode mami osmijeh na lice. U pokretima ima nešto blisko i drago, a uz to su otvoreni i široki, simbolizirajući slobodu kretanja. Plesači su više u zraku  nego na tlu, za njima lepršaju vrpce s njihovih haljina i do publike struji osjećaj da smiju učiniti baš sve što požele.

 

Nakon Slobode slijedi Nevinost. Mistična i fluidna, donosi pokrete koji su manje isprekidani, a lik Bijele djevojke istražuje, postavlja pitanja, želi znati… Slika Ljubavi najslabija je: možda zato što nam je ta emocija svima dobro poznata i nije nam je potrebno prenositi na jak način kako bismo je prizvali u sjećanje i još jednom proživjeli. Ona je uz to i scenografski veoma jednostavna, osim velike pandže koja se nalazi iznad pozornice. Pandža predstavlja  animalno u nama, divlji dio našeg bića koji navodi na iskorak koji možda i ne želimo. 

 

Let, zadnja slika, pokazuje čistu radost. Puna je letećih skokova i lepršavih pokreta. Ruke su uzdignute visoko u zrak i kao da ga slave, a svjetlost nalik sunčevoj koja obasjava plesače daje tom Letu značenje koje je koreograf i želio prenijeti: simbol završetka potrage za unutarnjim skladom. 

 

 

Slika Leta, izvor: hnk.hr
 

Koregrafiju potpisuje Martino Muller, koji je u suradnji s glazbenikom Krešimirom Seletkovićem ovaj balet prošle godine postavio na scenu HNK. Muller ove godine nije mogao doći na izvedbu baleta jer radi na koreografiji baleta Petar Pan u Bruxellesu.

 

– Sretan sam što se Zrak opet izvodi. Prošle se godine plesao samo pet puta, a u njega je uloženo četiri mjeseca priprema i dva mjeseca proba u studiju i na pozornici. Smatram da se balet sam po sebi treba razvijati, a da bi se to dogodilo treba više puta biti izveden u istoj postavi – rekao je Muller za balet.com.hr. 

 

Pavla Mikolavčić, koja je plesala ulogu Bijele djevojke i za nju bila proglašena jednom od 100 najboljih plesačica na svijetu, oduševljena je što opet može prenijeti koreografiju, koja je tim zanimljivija jer, zapravo, nema priču.

 

– Jako mi je drago što opet plešemo ovu neobičnu predstavu, samo mi je žao što nas Martino ove godine nije posjetio i opet je obnovio s nama. Ipak, nadam se da ćemo uspjeti obnoviti čaroliju od prošle godine – rekla nam je uoči nastupa Pavla.

 

Njezina su se očekivanja ostvarila – čaroliju koju smo osjetili prošle godine, plesači su nam priredili opet. Balet koji govori o životu jedne osobe, a time i o životu općenito, pobuđuje cijelu paletu emocija. Od bola i straha, preko strast i ljubavi, do konačnog smirenja. Cijeli ljudski život prikazan u samo sat vremena nešto je što vrijedi pogledati i doživjeti.

 

Najnovije iz kategorije "Predstave":

Diptih McGregora i Volpinija

ZAGREB – Baletni diptih dvojice umjetnika, Wayna McGregora i Massimiliana Volpinija premijerno će se predstaviti publici večeras, 15. ožujka, sjedinivši dvojicu koreografa ko

Novi naslov u HNK

SPLIT – Laurencia, balet u dva čina koreografa Vakhtanga Čabukianija na glazbu Aleksandra Kreina, premijerno će izvesti Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split u petak 22. o

Balet za djecu

RIJEKA – Kroz plesni pokret će uskoro na pozornici riječkog HNK Ivana pl. Zajca oživjeti bezvremenski lutak Pinocchio i to kao balet za djecu čiju koreografiju, koncept i dra

Najnovije vijesti na portalu:

HNK nagradio najbolju balerinu

SPLIT – U povodu predstojećeg Dana Hrvatskog narodnog kazališta Split u foyeru splitskog nacionalnog kazališta u petak su svečano dodijeljene nagrade HNK Split za umjetničko

Sretan dan plesa!

Plesači diljem svijeta već tradicionalno, obilježavanju 29. travnja, Svjetski dan plesa. Dan je to kada je rođen jedan od najvećih reformatora plesa, Jeon Georges Noverre, pa je ta

Balet na glazbu vesterna i Metallice

RIJEKA – GRAND FINALE: The Turtle and the Phone Booth novi je naslov kojeg je Nadav Zelner osmislio za riječki Balet. Njegova će koreografija biti otplesana 16. travnja. Jeda