Kao i u Zagrebu, i u Splitu je publika prvi put vidjela balet u gostovanjima inozemnih kazališta - Češke opere (1894.) i opere iz Milana (1895.). Zagrebačka opera gostovala je dva puta: 1901. i 1921., no drugo gostovanje bilo je puno važnije. Continue reading →
1885. osnovan je Teatro comunale u Rijeci, no to kazalište nije imalo balet niti se u predstavama plesalo. Zato je važnije osnivanje Narodnog kazališta, 1946., u kojem baletni ansambl postaje sastavni dio Opere. Continue reading →
U Zagrebu balet tek 1965. postaje posebna grana u HNK, a čitavih 89 godina bio je formalno dio opere. Razdoblje njegova postojanja autorice Jagoda Martinčević i Sonja Kastl (2002) podijelile su u nekoliko etapa: Continue reading →
Špic papučice (ili, kako se one u plesnom svijetu kraće nazivaju, špice) nisu se razvile odjednom, a uz njihov razvoj vežu se razni mitovi. Jedan je onaj da je špice osmislio jedan austrijski plemić, čija je kći imala velik nos … Continue reading →
Šest je metode (škola) podučavanja plesača. Talijanski balet (Cecchetti metoda) Ruski balet (Vaganova metoda) Američki balet (Balanchine metoda) Danski balet (Bournovillska škola) Engleski balet (Škola kraljevske akademije) Francuski balet Cecchetti metoda To je forma baletnih instrukcija koju je kreirao … Continue reading →
Continue reading →
Razvoj engleskog autentičnog baleta počinje tek u 20. stoljeću, iako su do tada imali mnoga gostovanja iz drugih zemalja. U 16. stoljeću je vladao običaj da se u međučinove dramskih djela umeću glazbeni ulomci, o čemu nam svjedoče Shakspearova djela. … Continue reading →
U Ameriku je balet dospio relativno kasno, jer je puritanski model zabranjivao razvoj kazališta. Prvi plesač bio je John Durang, no on je bio samouk, pa su ga zamijenili obrazovani plesači koji su došli iz Francuske. 1837. pojavile su se … Continue reading →