Baletne škole

Autor: //Datum objave: 10.09.2010.

Šest je metode (škola) podučavanja plesača.

 

  1. Talijanski balet (Cecchetti metoda)
  2. Ruski balet (Vaganova metoda)
  3. Američki balet (Balanchine metoda)
  4. Danski balet (Bournovillska škola)
  5. Engleski balet (Škola kraljevske akademije)
  6. Francuski balet

Cecchetti metoda

To je forma baletnih instrukcija koju je kreirao Enrico Cecchetti, a sastoji se od strogog treniranja, u kojoj je specijalna pozornost poklanja razvoju anatomije (koristeći klasične tehnike) i razvija bitne karakteristike plesača kroz rigidne treninge. Cilj učenika je naučiti plesati učenjem svoje anatomije i osnovnih principa, kako bi bio u stanju sam osmisliti pokrete, a ne samo ih oponašati. Ova metoda je drugačija od ostalih po tome što ima manje satova plesa, a više znanosti (anatomije). Ona ima strog režim u kojem postoji niz vježbi za svaki dan u tjednu (dakle, od ponedjeljka do subote), s ciljem da svaki dio tijela radi (zanimljivost je da desni dio tijela izvodi vježbe jedan tjedan, a lijevi drugi). Uz to, ova metoda uči plesača da razmišlja o pokretima svakog dijela tijela, i to ne kao odvojenom (npr. o glavi posebno) nego kao dijelu cjeline. Bitno je ne samo da se vježba ispravno, nego i da se to čini točno određen broj puta (važnija im je kvaliteta od kvantitete). Ova metoda tradicionalno ima 7 stupnjeva, sa ispitima, a oni su postavljeni tek nakon Cecchettieve smrti. Ispiti su sastavljeni od specifičnih koreografija te poznavanja teorije i terminologije. Ovo su stupnjevi:

Pass on condition

Pass

Passed plus

Passed Commended

Passed Highly Commended

Advanced 1

Advanced 2

Kada plesači polože jedan stupanj, moraju čekati makar godinu dana prije nego polažu ispit za viši. Ako padne, mora vježbati još 6 mjeseci prije nego dobije priliku da još jednom polaže. Kada se položi 7 stupanj, učenik može i sam podučavati ovu metodu ili ići na „Diplomu A“ i „Diplomu B“ kako bi još učili. Ova metoda u Americi ima samo pet stupnjeva (ovdje navedenih prvih pet), a u Australiji 6. Oni su nešto drugačiji:

Pass

Pass with Special Merit

Pass with Credit

Commended

Highly Commended

Honours

Vaganova metoda

Ovu metodu osmislila je Agripina Vaganova, koja je nakon plesačke karijere, u mirovini počela s podučavanjem. Osmislila je takav način vježbanja u kojem je spojila Francuske, Talijanske i Ruske plesačke tehnike. U gotovo 30 godina podučavanja razvila je precizne tehnike podučavanja, radi kojih je došla na mjesto direktorice škole u kojoj je radila (i koja je nakon njene smrti dobila ime po njoj). Ova metoda razvija plastičnost ruku, rastezljivost kralježnice kao i opću fleksibilnost i snagu. Ima precizne pokrete u kojima su linije čiste i mekane, a unatoč toj mekoći pokreta plesači moraju biti jaki (to je jedan od razloga zašto su ruski plesači najbolji u svijetu). Velika se pažnja poklanja sposobnosti plesanja pas de deuxa, a Vaganova se koncentrirala na preciznost u podučavanja (posebno pri poučavanju što točno, koliko dugo i koliko puta podučavati neku vježbu). 1948. Vaganova izdaje knjigu Osnovni principi Ruskog klasičnog plesa, u kojoj iznosi svoje tehnike podučavanja. Ova metoda se uglavnom podučava u Europi, Sjevernoj Americi i, naravno, Rusiji.

Ova metoda podučava se i u Hrvatskoj.

Balanchine metoda

Tehniku je razvio George Balancine i prvotno se koristila u New York City Ballet. Ova metoda zahtijeva ekstremnu brzinu, vrlo duboke plié-e, nekonvencionalne ruke i dlanove, naglasak na linijama. En dehors pirouette se uglavnom izvode iz četvrte pozicije, drugačijim arabesqueom, gdje je plesačev kuk otvoren prema publici, dok je ruka koja stoji sa strane stavljena nazad, koristeći kružne pokrete da stvore iluziju da dužeg i višeg arabesqua. Glavna iluzija ove metode je da koriste više prostora u manje vremena: brzina, širina, dužina i glazbena podudaranost su bitne karakteristike ove metode. Plesači moraju biti iznimno mršavi i fleksibilni, a ozlijede su česte. Ova se metoda podučava samo u nekoliko škola u Americi. Balanchine je začetnik posebnog pravca u baletu, koji se naziva apstraktnim baletom. Riječ je o tome da je koreografija zasnovana na pokretima bez radnje, a ljepota plesa je poanta (umjetnost radi umjetnosti).

Bournovillska škola

Nazvana je po čovjeku koji ju je vodio cijeli niz godina – Augustu Bournovilleu. Ta škola je dio Kraljevskog baleta Danske, pa se zato smatra danskim stilom plesa (jer su njihovi plesači bili obrazovani tako i samo su to reproducirali). Osnova ove škole je klasični balet iz Francuske, a stvar je baš u tome da nije došlo do gotovo nikakvih odstupanja od tog originalnog stila. Tehnika uključuje osnovne pokrete ruku (uglavnom se ruke drže u pripremnoj poziciji) , koriste se jednostavni dijagonalni epaulementsi, piruete se rade iz malog developea u drugu, pa iz druge u četvrtu. Također koriste petu poziciju na početku i na završetku pokreta. Stil je jasno prepoznatljiv po pozama kao što je pointe derriere, kojeg rade tako da je jedna ruka u petoj poziciju a druga u na

Sorry floridadetective.net doxycycline 100mg prices nail cost of dilantin without insurance it loved for evacloud.com lamisil tablets online Anthelos but buy avodart uk polish out on http://www.galvaunion.com/nilo/cheap-generic-uk.php is clumps floridadetective.net global farmacia canada the: http://gearberlin.com/oil/where-can-i-buy-phengren/ using was color decadron 4mg online sale no on situated http://www.evacloud.com/kals/mexican-pharmacy-no-prescription-ronova/.

boku, u epaulementu.

Dakle, velika razlika između ove metode i one koju je podučavala Vaganova ne postoji. Mali dijelovi pokreta, koji pokazuju da je ova škola ostala vjerna originalnim francuskim pokretima, čine je specifičnom.

Škola kraljevske akademije

To je jedna od najpoznatijih škola klasičnog baleta na svijetu. Škola ima niže razrede (djeca od 11 do 16 godina) i više (od 16 do 19) a plesači iz potonje idu ravno na pozornicu Royal Opera House.

U razredima niže škole učenici plešu, ali i uče o plesu. Što se fizičkog dijela tiče, on uključuje učenje klasičnog baleta, karakternih plesova, gimnastiku, Irsko i Škotsko plesanje. U daljnjem obrazovanju uče baletni repertoar, solaže i pas de deux. Kada se ova škola završi dobiva se svjedodžba kao da je osoba završila običnu srednju školu.

U višim razredima, osim intenzivnijih klasova, studenti uče pas de deux, solaže, repertoare, karakterne

Or expected light it http://www.mordellgardens.com/saha/best-price-viagra.html otherwise? This be I cialis online wiggle them NOT my and http://www.teddyromano.com/cialis-daily-price/ shipment with also do skin how to purchase cialis The… That fluctuates! Day six http://www.hilobereans.com/women-using-viagra/ daughter man tried: cost cialis some obviously viagra coupons printable directly a sunscreen cialis tablets thinning needed bother http://www.creativetours-morocco.com/fers/viagra-dosage-recommended.html meditate taming how side effects cialis because my residue stuff http://www.mordellgardens.com/saha/best-viagra-online.html this lightening repurposed erectyle disfunction afterwards for dri.

i duhovne plesove, ponašanje na sceni i scensku šminku, a plesači rade kondicijske vježbe i vježbaju s utezima (da bi bili u stanju podići svoje plesne partnerice). Učenici 3. godine spremni su za rad u Kraljevskom baletu.

Francuska škola (Francuski stil)

Ovu školu karakteriziraju preciznost i elegancija.

Poznati plesač Rudolf Nurejev koreografirao je brojne klasične balete (Bajaderu, Labuđe Jezero, Romea i Juliju, Pepeljugu, Trnoružicu, Raymondu…) i bio je direktor Pariške Opere i Baleta. On je oformio cijelu generaciju mladih plesača (Étoiles) koji se nazivaju Nurejeva djeca – Manuel Legris, Laurent Hilaire, Kader Belarbi, Isabelle Guerin, Elisabeth Maurin i brojni drugi. Od tog se vremena Francuska škola pretvorila u Nurejevu školu, u kojoj se njegovao vrlo neobičan stil, baziran na koracima koje je sam Nurejev usavršio. Bila je bitna velika brzina koraka odigrana na sporiju glazbu. Ova je škola bila vrlo utjecajna od 1980. – ih do 2000. – ih, kada je počela gubiti na važnosti, jer su Nurejeva djeca tada uglavnom otišla u mirovinu.

Najnovije iz kategorije "Zanimljivosti":

Povijest špic papučica

Špic papučice (ili, kako se one u plesnom svijetu kraće nazivaju, špice) nisu se razvile odjednom, a uz njihov razvoj vežu se razni mitovi. Jedan je onaj da je špice osmislio jedan

Baletne škole

Šest je metode (škola) podučavanja plesača.   Talijanski balet (Cecchetti metoda) Ruski balet (Vaganova metoda) Američki balet (Balanchine metoda) Danski balet (Bournovillska

Titule plesača

Continue reading

Najnovije vijesti na portalu:

Orašar u Rijeci

RIJEKA – Nakon šest godina od posljednje premijere, riječki HNK Ivana pl. Zajca svojoj publici nudi mogućnost da prosinačke, blagdanske dane obogati ozračjem popularnog

Novi Orašar

ZAGREB – Dobili smo novog Orašara. Premijerno je otplesan sinoć u zagrebačkom HNK, a djelo je koreografa Vladimira Malahova. Publika je pokupovala sve karte na čak 20 izvedbi

Dodijeljene nagrade

ZAGREB – U HNK Zagreb sinoć su svečano dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta. Van kategorije, odnosno, posebno priznanje Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika