Umjetičko-znanstveni skup posvećen Licitarskom

Autor: //Datum objave: 09.10.2024.

ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnome kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimira Baranovića i koreografkinje Margarite Froman. Licitarsko srce u povijesti hrvatskog baleta zauzima izuzetno važno mjesto jer se radi o jednom od prvih djela iz kategorije tzv. nacionalnih baleta, a na sceni HNK-a u Zagrebu, ali i mnogih drugih kazališta u regiji, izvodilo se u periodu od gotovo šezdeset četiri godine.
Umjetničko-znanstveni skup Sto godina baletnih licitara, koji će se održati 13. listopada, drugi je dio dvodnevnog simpozija 1924. – 2024. (Licitari za Labana) kojeg organizira Hrvatski centar ITI u suradnji s HNK-om u Zagrebu, Odsjekom za povijest hrvatskog kazališta – HAZU-om i Institutom za etnologiju i folkloristiku.
Tema simpozija 1924.-2024. obilježavanje je stoljeća kazališnog plesa u Hrvatskoj, započetog praizvedbom Licitarskog srca i gostovanjem i rezidencijom Labanove skupine u Zagrebu, dvaju ključnih događaja koja su u proljeće 1924. godine najavila smjer budućeg razvoja hrvatskog plesnog kazališta.

Program:

10 sati: Okupljanje i otvaranje skupa Sto godina baletnih licitara
Moderatorice: Mihaela Devald Roksandić i Maja Đurinović

Licitarsko srce – nacionalni baletni repertoar i njegova sudbina danas, Mihaela Devald Roksandić:
– U svome izlaganju govorit ću o nastanku baleta Licitarsko srce, dajući kratak uvid u vrijeme i kontekst u kojemu je djelo nastalo, kao i pregled njegovih najvažnijih ponovnih uprizorenja na zagrebačkoj sceni. Također ću obraditi temu promjene odnosa prema tzv. nacionalnom baletnom repertoaru, koji je sve do kraja prošlog stoljeća bio redovito zastupljen na scenama naših nacionalnih kazališta da bi danas u potpunosti nestao s domaćih pozornica.

Licitarsko srce u plesnom tropletu , Maja Đurinović:
Pod „tropletom“ mislim na balet, folklor i moderni ples, koji su se tijekom povijesti hrvatskog plesa više puta našli na kazališnoj sceni u zajedničkome naporu umjetničke, plesne kreacije.
Licitarsko srce koje nastaje u vrijeme profesionalizacije plesne umjetnosti, njezinih prvih pokušaja autonomnosti i nacionalne autentičnosti, vjerojatno je prvi takav primjer. Na Plesnoj olimpijadi u Berlinu 1936. Licitarsko srce izvode članovi zagrebačkog baleta, Djevojku pleše modernistica Mercedes Goritz Pavelić, a ansambl je pojačan zborom Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca.

Mladen Tarbuk
Zašto su baleti Stravinskog Petruška i Posvećenje proljeća okrenuli naglavce strukturu glazbe 20. stoljeća i kakve su bile posljedice te radikalne promjene na prvi hrvatski moderni balet Licitarsko srce Krešimira Baranovića
Od pokreta koji je stoljećima bio sputavan glazbenim strukturama, Igor Stravinski napravio je novu glazbu oblikovanu logikom pokreta. Ovaj obrat oslobodio je pokret i dao mu neslućene ekspresivne mogućnosti, čemu svjedoči ponajviše eksplozija plesa u 20. stoljeću. Hrvatska plesna scena ubrzo se priključila novonastaloj situaciji i stvorila djelo koje je glazbeno strukturirano na ovakav novi način. Krešimir Baranović i Margarita Froman, umjetnički i u tome trenutku i ljubavni par, odlučili su se u Licitarskom srcu za iskorak u nepoznato, ipak uokvireno idejom nacionalnog stila, kako je od njih naša sredina očekivala.

12 sati: Snimka baleta Licitarsko srce
(preuzeta iz arhive HRT-a, emitirana 19. 4. 1976.)
Koreograf: Branko Marković

Sjećanja na baletne licitare, Ljiljana Gvozdenović
Susret s Licitarskim srcem 1975. u koreografiji Branka Markovića bio je ujedno i moj prvi susret s baletom baziranim na elementima folklora. Učenje folklora u baletnoj Školi bilo nam je manje zanimljivo te sam u predstavu ušla nevoljko. Ovom prigodom, nakon mnogo vremena, vratila sam se sačuvanim materijalima i obnovila sjećanje te pokušala probuditi sjećanja i ostalih plesača koji su sudjelovali u toj predstavi. Osobito me privlači mogućnost usporedbe Markovićeve i Horvatove postave baleta (1984.), posljednje koju smo mogli vidjeti na našoj pozornici.

Scenografska čitanja Baranovićeva Licitarskoga srca, Martina Petranović
U izlaganju će se razmotriti različita scenografska čitanja baleta Licitarsko srce Krešimira Baranovića, počevši od njegove praizvedbe u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu 1924. do suvremenosti, osvrćući se na prinose mnogih istaknutih imena hrvatske scenografije i likovne umjetnosti kao što su Aleksandar Augustinčić, Zlatko Bourek, Ivan Rabuzin, Edo Murtić, Dinka Jeričević i dr. Izlaganje će pritom uzeti u obzir posebnosti pojedinih autorskih rukopisa i udio scenografskoga oblikovanja scenskoga prostora u cjelini pojedine predstave.

Zagorski baletni diptih, Mladen Mordej Vučković i Davor Schopf
U izlaganju će biti riječ o nastanku baleta Licitarsko srce (1924.), a zatim i Imbreka z nosom (1935.) kao stilski dolična pandana za cjelovitu baletnu večer. Budući da se Licitarsko srce uvijek izvodilo s različitim baletima koji su uz njega bolje ili lošije pristajali, Krešimir Baranović odlučio je skladati još jedan balet u kojem se radnja zbiva u istom kraju, tj. u Hrvatskom zagorju, tako da ta djela zajedno čine svojevrsni „zagorski baletni diptih‟.

Tri splitska Licitarska srca i jedno „Licitarsko jezero“, Sanja Petrovski
Koreograf Franjo Horvat imao je snažnu i uspješnu poveznicu sa splitskim Baletom gdje je u tri navrata postavio Licitarsko srce s istim kostimografom i scenografom, vrlo sličnim libretom i podjelom uloga. Prvi put 1963., zatim 1970. u vrijeme kada vodi balet HNK-a u Splitu te posljednji put 1981. S posebnom pozornošću bit će prikazan susret baletnih ansambala Jugoslavije na 29. Medunarodnom poletnom festivalu u Ljubljani u ljeto 1981. godine, kada se Licitarsko srce zbog vremenskih (ne)prilika pretvorilo u „Licitarsko jezero“.

Licitarsko srce kao povijesni događaj za Osijek, Vuk Ognjenović
Osječka premijera baleta Licitarsko srce u koreografiji Svebora Sečaka izvedena 23. lipnja 2005., ujedno je bilo i posljednje uprizorenje ovoga dragulja baletne baštine u Hrvatskoj. Bio je to svojevrstan povijesni događaj za Osijek i osječki HNK, s obzirom na to da je prvi put nakon višedesetljetne stanke uz orkestar uprizoren jedan pravi, za nas tada veliki balet. Iz perspektive mladog plesača koji je još uvijek bio na školovanju u Zagrebu, to je tada bio veliki korak u smislu tehničkog i umjetničkog napretka, mojega osobnog, ali i cjelokupna ansambla. Sjećanja na to razdoblje osječkoga baletnog ansambla – od onda još uvijek u nastanku – evociraju mnoge lijepe uspomene, ali bude i osjećaj gorčine s obzirom na to da u Osijeku još uvijek nemamo institucionalno utemeljen Balet.

Pet koreografskih interpretacija Baranovićeva baleta Licitarsko srce na scenama u Beogradu i Novom Sadu, Vera Obradović Ljubinković

Nakon Zagreba 1924. i Ljubljane 1925. balet Licitarsko srce u Srbiji premijerno je izveden pet puta i od pet različitih koreografa. Praizvedbe su bile tri puta u Narodnom pozorištu u Beogradu u koreografiji Margarite Froman (1927.), Dimitrija Parlića (1951.) i Vladimira Logunova (1981.) i dva puta u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu u koreografiji M. Olenjine (1955.) i B. Markovića (1972.). Ostvarena su i iznimno uspješna inozemna gostovanja, no izrazita i jedinstvena osobina ovog baleta jest to što predstavlja začetak baletne interpretacije folklornih motiva i stvaranja jedinstvenog stila nacionalnih baleta.

Folklorna umjetnost kao inspiracija – stoljeće Licitarskog srca, Tvrtko Zebec
Slijedeći romantičnu ideju o građanskome viđenju nacionalnoga u simbolima seljačke kulture prema kojima se narodi međusobno razlikuju, za razliku od zapadnjačke, gradske i univerzalne kulture, u izlaganju će biti riječi o razdoblju i društvenome kontekstu nastanka baleta Licitarsko srce, skladatelja Krešimira Baranovića i koreografkinje Margarite Froman, ostvarena u zajedničkom „glazbenom, plesnom i likovnom tematskom iskoraku u hrvatsku narodnu baštinu“ (prema Đurinović, 2024.), sa scenografijom slikara Maksimilijana Vanke. Razlozi nastanka nacionalnih baleta upravo u razdoblju između dvaju svjetskih ratova mogu se iščitati u širemu društvenom kontekstu toga vremena.

Licitar, film i NDH, Daniel Rafaelić

Balet, iako u početcima kinematografije klasno sasvim na strani suprotnoj od filma, s vremenom je baš u njemu pronašao kvalitetnu nišu. Film Nezavisne države Hrvatske upregao ga je u svoje propagandne uze, pa je posebno zanimljivo vidjeti kako u takvu miljeu figurira i Licitarsko srce.

Balet Licitarsko srce između nacionalnog i transnacionalnog, Svebor Sečak
Tekst problematizira odnos klasičnog baleta i etno plesova, kao i dihotomiju nacionalnog baleta i transnacionalnog karaktera baletne umjetnosti u svjetlu činjenice da je Margarita Froman bila ruska primabalerina koja je, uz naslove klasičnoga baletnog repertoara i suvremene naslove repertoara Ballets Russes, koreografirala na sceni HNK-a u Zagrebu i tzv. nacionalni repertoar. Problematičnoj dihotomiji nacionalnog i transnacionalnog pridonosi i činjenica da je osim u Hrvatskoj balet bio postavljan i u drugim republikama bivše Jugoslavije. Današnja transmoderna shvaćanja u plesnoj umjetnosti povezuju tradiciju i njezinu tranziciju u nove suvremene okolnosti, sintetitiziraju balet, etno plesove i suvremeni pokret te hibridiziraju žanrove, stvarajući inovativne umjetničke forme, što su umjetnici poput Margarite Froman anticipirali još u svoje doba.

Najnovije iz kategorije "Uncategorized":

Umjetičko-znanstveni skup posvećen Licitarskom

ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnome kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimira Ba

Denis Matvienko novi je ravnatelj splitskog Baleta

SPLIT – Od 1. siječnja vodstvo splitskog Baleta preuzet će ukrajinski plesač, koreograf i pedagog Denis Matvienko. Kako su izvijestili iz tog kazališta, riječ je o umjetniku

Sto godina baletnih licitara

ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimir

Najnovije vijesti na portalu:

Umjetičko-znanstveni skup posvećen Licitarskom

ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnome kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimira Ba

Denis Matvienko novi je ravnatelj splitskog Baleta

SPLIT – Od 1. siječnja vodstvo splitskog Baleta preuzet će ukrajinski plesač, koreograf i pedagog Denis Matvienko. Kako su izvijestili iz tog kazališta, riječ je o umjetniku

Sto godina baletnih licitara

ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimir