Novi Šparemblekov balet

Autor: //Datum objave: 05.04.2018.

LJUBLJANA – Milko Šparemblek nešto duže od dva mjeseca radi s plesačima Ljubljanskog baleta, koji će 12. travnja premijerno izvesti (između ostalog) i njegov balet “Pastoralna simfonija”. Riječ je o pokretu koji je postavljen na Beethovenovu Šestou simfoniju (Pastoralnu), koju je na tu scenu Šparemblek prvi put postavio prije 32 godine. Pošto ove godine Balet slavi 100 godina, odlučili su kako je ovo djelo bilo dovoljno značajno da ga opet postave na scenu.


– Mislio sam da će ponešto trebati mijenjati, jer su došla nova vremena i novi plesači, no na kraju sam radio praktično novu verziju. Mali je to ansambl, ali vrlo dobar. Nije lako raditi ovaj posao, da se razumijemo, jer je ritam takav da se radi i ujutro i navečer. Zajedno s plesačima i asistentima, od kojih je najvažnija moja supruga Spomenka, privodimo posao kraju – kaže Šparemblek.

 

Ovaj najstariji aktivni koreograf (sada je u 90-toj godini) na svijetu na domaćim scenama ne radi. Posljednje čime se bavio je koreodrama “Johannes Faust Passion”, koja je u Zagrebu igrala svega dvije sezone. Bez objašnjenja je skinuta s programa i više je se ne može vidjeti. Prije toga je Šparemblek koreografirap “Čudesnog Mandarina” na Splitskom ljetu, a ta se predstava mogla pogledati i nakon završetka Ljeta u splitskom HNK.

 


– Nisam besposlen, to nikako. Radio sam s glumcima oko nekih predstava u posljednje vrijeme. Nemam nikakvu suradnju ni s jednim HNK pa ni konzultativnu. Iskreno, mnogo me više zovu iz inozemstva, da pogledam neku predstavu, pomognem u nekom projektu, dam svoje mišljenje… – kaže Šparemblek.

 

Milko Šparembek u radu s plesačima u Ljubljani, foto: Darja Štrous Tisu

 


No, zapravo, oni koji znaju što je sve učinio za, kako naš, tako i svjetski balet, itekako se pitaju zbog čega nema više njegovih predstava na scenama naših kazališta. Šparemblek je živuća legenda, čovjek bogatog znanja, koji je većinu godina svoje duge umjetničke karijere proveo u najvećim gradovima svijeta. Njegovi pedagozi bili su naš najslavniji baletni par Ana Roje i Oskar Harmoš, u Parizu se usavršavao kod Olge Preobraženske, A. Iliča i Sergeja Perretija, a u New Yorku kod Marthe Graham i Joséa Limona.

 

Tijekom karijere radio je kao baletni majstor u Ballet du XXe Siècle Mauricea Béjarta u Bruxellesu, bio je ravnatelj Baleta Opere Metropolitan u New Yorku, Gulbenkian Baleta u Lisabonu, Baleta u Lyonu, Baleta HNK u Zagrebu…Koreografijom se počeo baviti 1955. godine pa je dosad postavio više od stotinu i pedeset baleta, opera i drama te snimio niz televizijskih emisija i filmova. Priznanja i međunarodni ugled stekao je kao suradnik najuglednijih baletnih i opernih kuća, među ostalima u Parizu, Bruxellesu, Veroni, Lisabonu, Londonu, Ateni, New Yorku, Rio de Janeiru i drugdje, a za svoj rad dobitnik je niza nagrada i u Hrvatskoj i u inozemstvu.

 

On pripada generaciji svjetski poznatih umjetnika koji su svojim radom mijenjali mišljenja o plesu suvremenoga doba, a očigledno je da još uvijek može puno toga dati. No, maestro na tu moju rečenicu samo sliježe ramenima. Kaže, posla uvijek ima, a svaki teatar sam odlučuje koga će angažirati. Zbivanja na domaćoj sceni, baš kao i na svjetskima, pomno prati, i zapravo se ne bavi mislima o tome kako bi ga se trebalo tretirati u našoj kulturi.

 


– Idem redovito na balete, ali i druge predstave u kazališta diljem zemlje. Uvijek sam tvrdio da koreograf mora imati dovoljno široko znanje, a osim toga, umjetnost me i dalje jednako oduševljava i privlači. Kad sam prije 33 godine na scenu postavljao “Pjesme ljubavi i smrti”, u ansamblu su plesali uglavnom domaći plesači. Sada su se stvari promijenile – to su uglavnom stranci. Kod nas školovanje zanima mali broj ljudi, a i oni uglavnom odlaze u inozemstvo. Nije to trend samo u Zagrebu, nego i u drugim gradovima, no žao mi je vidjeti to, jer mislim da imamo dosta vrlo talentirane djece koja se mogu razviti u kvalitetne plesače – kaže Šparemblek, koji dodaje kako sustav još uvijek nije riješio situaciju s beneficiranim radnim stažom, koji gotovo posve onemogućava mladima da se zapošljavaju u kazalištu nakon završene baletne škole.

 


On je svjedok povijesti baleta – ne samo domaće, nego i svjetske. Kakva je zapravo pozicija našeg baleta?

 


– Odlična, jer je postao vrlo popularan i među mladima, što mi je jako drago. To je trend posvuda u svijetu, a pogotovo kod nas. Jako mi je drago da je biti u kazalištu, na baletu, postalo “in” – smatra Šparemblek.

Najnovije iz kategorije "Novosti":

Otplesano po Orlikowskom

OSIJEK – U ponedjeljak navečer je u HNK Osijek po prvi put ove sezone, izveden Orašar. Koreografiju potpisuju Dinko Bogdanić i Vuk Ognjenović, a prema predlošku Waczlawa Orli

Dodijeljene nagrade

ZAGREB – U HNK Zagreb sinoć su svečano dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta. Van kategorije, odnosno, posebno priznanje Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika

Nominacije Hrvatskog glumišta

ZAGREB – Hrvatsko društvo dramskih umjetnika jučer je objavilo ovogodišnje nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta. One će biti dodijeljene u zagrebačkom HNK 24. ovog mjesec

Najnovije vijesti na portalu:

Otplesano po Orlikowskom

OSIJEK – U ponedjeljak navečer je u HNK Osijek po prvi put ove sezone, izveden Orašar. Koreografiju potpisuju Dinko Bogdanić i Vuk Ognjenović, a prema predlošku Waczlawa Orli

Orašar u Rijeci

RIJEKA – Nakon šest godina od posljednje premijere, riječki HNK Ivana pl. Zajca svojoj publici nudi mogućnost da prosinačke, blagdanske dane obogati ozračjem popularnog

Novi Orašar

ZAGREB – Dobili smo novog Orašara. Premijerno je otplesan sinoć u zagrebačkom HNK, a djelo je koreografa Vladimira Malahova. Publika je pokupovala sve karte na čak 20 izvedbi