ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimira Baranovića i koreografkinje Margarite Froman. Licitarsko srce u povijesti hrvatskog baleta zauzima izuzetno važno mjesto jer se radi o jednom od prvih djela iz kategorije tzv. nacionalnih baleta, a na sceni HNK-a u Zagrebu, ali i mnogih drugih kazališta u regiji, izvodilo se u periodu od gotovo šezdeset četiri godine.

Zbog toga će se umjetničko-znanstveni skup Sto godina baletnih licitara održati 13. listopada. Drugi je to  dio dvodnevnog simpozija 1924.-2024. (Licitari za Labana) kojeg organizira Hrvatski centar ITI u suradnji s HNK-om u Zagrebu, Odsjekom za povijest hrvatskog kazališta – HAZU i Institutom za etnologiju i folkloristiku.

– Ovim umjetničko znanstvenim skupom želimo sabrati znanja i sjećanja, pozvati na nova istraživanja i očišta, i u konačnici, promisliti pitanje sudbine nacionalnih baleta u današnje vrijeme u kojem se baletna umjetnost snažno internacionalizira te se repertoarom odmiče od baleta koji su utemeljeni na folklornom izrazu, a koji su nakon praizvedbe Licitarskog srca te nešto kasnije kultnog baleta Đavo u selu, bili neizostavni dio baletnog repertoara sve do kraja XX stoljeća – poručili su iz HNK: 

Tema simpozija 1924.-2024. je obilježavanje stoljeća kazališnog plesa u Hrvatskoj, započetog praizvedbom Licitarskog srca i gostovanjem i rezidencijom Labanove skupine u Zagrebu, dva ključna događaja koja su u proljeće 1924. (oba radosno prihvaćena) najavila smjer budućeg razvoja hrvatskog plesnog kazališta.