“Čovjek može sve što želi i za što je spreman puno uložiti”
Profesor sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Predrag Pale, više je od običnog znanstvenika. Osnivač CARNeta
Monika Nožinić studentica je socijalnog rada, a ono što je izdvaja od ostalih je činjenica da pleše klasični balet. Prije samo dva mjeseca upisala satove baleta u jednom zagrebačkom studiju, a profesorica joj je bivša solistica HNK Silva Muradori.
Baletom si se počela baviti tek prije dva mjeseca… Zašto baš baletom?
Jesi li ikad plesala balet?
Nažalost, prije nisam, jer takva mogućnost, dok sam još bila dijete, u mom gradu nije postojala, a kada sam došla na faks, ideja o baletu mi se činila fantastičnom, ali budući da nisam poznavala nikoga tko se time bavi rekreativno, a uz to sam bila sam prilično pasivna po pitanju pronalaska plesnog studija i upisa u isti, moja želja za baletom je na neko vrijeme bila u pozadini.
Je li ti žao zbog toga?
Naravno da mi je žao što nisam prije išla na balet, ali mišljenja sam da se sve to može nadoknaditi uz puno truda, volje, rada i muke. Budimo realni, u mojim godinama se ne mogu postići čuda i plesno iskustvo kakvo imaju (profesionalne) balerine koje se baletom bave od najranijeg djetinjstva i godinama, ali mali uspjeh je sigurno zagarantiran.
Monika vježba prije klasa, copyright: balet.com.hr
Kako reagira tvoja okolina?
Okolina reagira čudno, ali u svakom slučaju vrlo pozitivno. Uglavnom im je čudno kad čuju da jedna odrasla ide na balet, ali kad čuju riječ ˝rekreativno˝, sve im je jasnije.
Kako ti je na klasovima?
Monika: Fizički mi je prilično teško i naporno, ali mogu izdržati, jer sam uporna i imam dovoljno snage, kao i neiskorištenog potencijala. Budući da se u životu nikad nisam bavila tjelesnim aktivnostima (tjelesni odgoj u školi isključen), treba mi puno više vremena i puno treninga kako bih došla u što bolju formu i kondiciju.
Kakva je tvoja baletna pedagoginja?
Monika: Profesorica je malo stroga, ali je profesionalna i želi samo najbolje za nas, kako bismo bili dobri u onome što radimo i što nas zanima. Ponekad se malo zanese, pa zaboravi da je većina nas upisala početni tečaj baleta čisto rekreativno i čudi se kako nemamo dovoljno znanja za određene vježbe koje ponekad znaju biti jako naporne, ali nemam nikakvih zamjerki, jer želi izvući ono najbolje iz nas i naučiti nas disciplini i kontinuiranom radu. Profesorica je ona koja nas uči i zato iz svakog klasa moramo izvući ono najbolje i to primijeniti na sebi.
Koliko misliš da si dosad naučila?
Mislim da učim sporo, jer su određene baletne pozicije koje izvodimo prilično složene, pa mi treba malo više vremena da ih upamtim, ali znam da se moje znanje u ovih mjesec i nekoliko dana dosta proširilo i osjećam da iz tjedna u tjedan znam i napredujem sve više i više.
Vidiš li neku budućnost u baletu?
Što se vlastite budućnosti u baletu tiče, moram priznati da baš i nisam perspektivna. Samo ću reći da ću se truditi biti što bolja u onome što radim i nastojat ću se time baviti onoliko koliko budem mogla. Ne vidim se u baletnim vodama, jer sam se ipak prekasno počela baviti baletom da bih ostvarila bilo kakav, značajniji uspjeh. Balet kao rekreacija i razvijanje tjelesne snage je trenutno idealan opis kako vidim sebe u budućnosti vlastitog bavljenja baletom.
Jesi li sretna zbog odluke da upišeš ovaj ples?
Čini se da je svima koji se bave baletom, neovisno o dobi, zajedničko uživanje u njemu. Svi se slažu u dvije stvari: da je jako bolan i da je prekrasan. Iz svega proizlazi samo jedan zaključak: balet usrećuje. Kako one koji ga gledaju tako i one koji ga plešu.
Profesor sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Predrag Pale, više je od običnog znanstvenika. Osnivač CARNeta
Ilir Kerni postao je novi ravnatelj splitskog Baleta. Iza njega je dojmljiva karijera: bio je baletni prvak, balet majstor i pedagog u Hrvatskoj i inozemstvu. Iza sebe ima suradnju
Angelin Preljocaj došao je u Zagreb kako bi vidio plesače Baleta HNK koji pripremaju njegova djela “La Stravaganza” i “Annonciation”. Premijera je 7. lipnja, a do sada su s nj
ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnome kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimira Ba
SPLIT – Od 1. siječnja vodstvo splitskog Baleta preuzet će ukrajinski plesač, koreograf i pedagog Denis Matvienko. Kako su izvijestili iz tog kazališta, riječ je o umjetniku
ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimir