Manon

Autor: //Datum objave: 11.10.2012.
Manon, jedan je od baleta koji su oblilježje repertoara Kraljevskog baleta u Londonu (Royal Balleta). Koreograf ovog neoklasičnog djela je Kenneth MacMillan. Zanimljivo, kao plesač je patio od strašne treme i straha od pozornice, a kao koreograf se pokazao bliskim i otvorenim publici u gledalištu.
 
 
MacMillan je koreografirao mnoge cjelovečernje balete za Royal Ballet: popularni Romeo i Julija (1965.), Anastazija (1971.), Manon (1974.), Mayerling (1978.) te niz kraćih djela. Romea i Juliju kreirao je za Kanađanku Lynn Seymour i Christophera Gablea, ali premijeru su izveli Rudolf Nurejev i Margot Fonteyn. Zbog neslaganja oko glazbe za najnoviji balet (Mahlerov Das Lied von den Erde) s upravom Royal Balleta, odlazi u Stuttgartski balet gdje stvara balet Song of the Earth, a zatim prihvaća mjesto ravnatelja u baletu njemačke opere u Berlinu. Kada se vratio u Royal Ballet, 1970. godine, preuzeo je mjesto ravnatelja od Fredericka Ashtona (Ondine, Vragolasta djevojka). Jaz između dvojice koreografa bio je velik: Ashton je koreografije bazirao na lirskom klasicizmu, a MacMillan je bio puno mračniji i skloniji ekspresionizmu. Nakon sedam godina dao je ostavku da bi se mogao fokusirati na koreografiranje. Stvorio je još mnoge balete (My Brother My Sisters, Valley of Shadows, Different Drummer) u čijim se scenama redom obrađuju najmračnije teme ljudskoga postojanja: maštanja djece o ubojstvima i smrti, nacistički koncentracijski logori i sadistička medicinska istraživanja. Najbolje od njegovih kasnijih djela je Gloria (1980.), elegija poginulima u Prvom svjetskom ratu. Godine 1990. nova je inspiracija pristigla u liku ruskog plesača Ireka Mukhamedova i mlade nade Darcey Bussell, za koje je stvorio balet Winter Dreams (1991.). Zadnji je njegov balet The Judas Tree 1992., a te je godine i preminuo. Njegovo je umjetnički najznačajnije djelo Song of the Earth (Pjesma o Zemlji), ali stvorio je i ekspresivne uloge: Julija, Manon i Maria Vetsera (Mayerling) su glumački test za svaku balerinu.
 
 
MacMillana je heroini Prévostove romantične novele privukla njezina amoralna, promjenjiva priroda. Balet je nastao tri godine nakon neuspjeha baleta Anastazija i odmah je postao veliki hit.
 
 
U dvorištu svratišta blizu Pariza, omiljenog mjesta za sastajanje ljubavnika, mladi Lescaut očekuje svoju sestru Manon koja se sprema odreći svjetovnog života i otići u samostan. S Lescautom čeka i Des Grieux, kojega njegov šešir široka oboda označava kao studenta bogoslovlja. Pristiže kočija iz koje izlaze Manon i Stari Gospodin, koji ne krije svoju požudu. Lescaut to primijeti i poziva Starog Gospodina u svratište kako bi odredio cijenu kreposti svoje sestre. U međuvremenu ona susreće Des Grieuxa, koji se u nju zaljubljuje na prvi pogled. Manon također nije ravnodušna prema mladiću i otkriva mu da je opljačkala Starog Gospodina. Des Grieux i Manon odluče zajedno pobjeći u Pariz. U krčmi, Lescaut se pogodio za cijenu sa Starim Gospodinom te izlazi u dvorište – no prekasno jer je Manon već pobjegla. Bogati gospodin GM, koji je sve vidio, također želi sudjelovati u udvaranju Manon. Lescaut nanjuši priliku za zaradu te obeća da će ju pronaći.
 
 
U svojim skromnim odajama u Parizu, Les Grieux piše ocu i traži da mu pošalje novac. Nestrpljiva i željna ljubavi, Manon ga prekida i slijedi strastveni pas de deux u spavaćoj sobi. Des Grieux zatim odlazi poslati pismo, a stižu Lescaut i gospodin GM. Manon je oduševljena bižuterijom i haljinom koju joj poklanja GM te odlazi s njim. Kad se Des Grieux vrati, Lescaut ga uvjeri da će za sve biti novca ako Manon završi s gospodinom GM-om. Des Grieux se rastuži, ali ipak pristaje.
 
 
Manon, izvor: Royal Opera House
 
 
U drugom činu, blještava i uređena Manon stiže na zabavu koju priređuje gospodin GM. Održava se u salonu, dekadentnoj sobi zrcala, stolovi su raspoređeni naokolo, kocka se, prisutne su oskudno odjevene prostitutke. Des Grieux se osjeća nelagodno u takvom okruženju, ali morao je doći s Lescautom, koji se na zabavi napio. Manon, izvjesno je, još uvijek voli Des Grieuxa, ali ne može odoljeti bogatstvu koje joj nudi gospodin GM. Ona pleše sa svojim brojnim udvaračima – oni ju bacaju i dodaju među sobom kao igračku. Des Grieux je moli da odu, no ona ga isprovocira i natjera da gospodinu GM-u uzme novac na kartama. Gospodin GM uhvati studenta da vara, pa su Des Grieux i Manon prisiljeni pobjeći. Nakon što su se vratili u svoje odaje, ljubavnici priznaju kako se vole, ali prekida ih ljutiti GM koji želi da mu Manon vrati nakit koji joj je darovao. Stiže i policija s Lescautom kojeg su uhitili pod optužbom da je svodnik. Po naredbi GM-a, policija uhiti Manon kao prostitutku. U neredu koji potom nastaje, na zaprepaštenje Manon i Des Grieuxa, ubijen je Lescaut.
 
 
Treći čin odvija se u Americi, u kažnjeničkoj koloniji u New Orleansu. Tamničar čeka sljedeću isporuku zatvorenika iz Francuske. U luci se odvija istovar robe i iskrcaj putnika s brodova, prolaze kolone tužnih žena, osuđenih prostitutki među kojima je i Manon. Nju prati Des Grieux, koji se pretvara da joj je suprug. Tamničar ju zapazi i poziva u svoj ured. Stavljajući joj narukvicu, traži od nje da ostavi supruga, našto on ljutit ulazi u ured i ubija ga. Manon i Des Greiux bježe u močvarna područja Louisiane. Iscrpljena Manon pada na tlo i događaji iz života prolaze joj pred očima. Des Grieux je pokušava utješiti i ona mu se predaje u zadnjem plesu. Njezini snovi o bogatstvu i visokoj poziciji nestali su, a ostala je samo ljubav. Posljednji put ona pohrli Des Grieuxu u naručje i umire.
 
 
Manon je najraskošniji dekadentni balet. Kruta finoća bogatstva – kravavo crvena, crna i zlatna boja suprotstavlja se masnim akromatskim krpama siromaštva i užeglom sjaju korupcije. Time je i jasnija podvojenost glavne junakinje – težnja za bogatstvom predstavlja spas iz ponora siromaštva. Priča se razvija nevjerojatno tečno – pas de deux Manon i Des Grieuxa u spavaćoj sobi strastven je, ali već se naslućuje nastojanje Manon da prođe bolje i riješi financijske probleme. Pas de trois Manon, GM-a i Lescauta koji slijedi je jedan od najboljih prikaza karaktera pojedinih likova: Lescautova incestuozna manipulacija nad sestrom i GM-ovo propitivanje njezinog tijela dok se ona izvija od jednog do drugog izaziva čak i gađenje, ali oslikava njihove težnje. Jednako dojmljiva je scena na zabavi kada Manon pleše s osmoricom „džentlmena“ koji ju dodaju među sobom. Jedini lik koji ostaje zagonetka je mladi Des Grieux – njegov prvi solo, vrlo težak adagio, ne otkriva ništa više nego ono što je gledatelj znao kad se prvi put pojavio na sceni. Isto je i s pas de deuxom koji slijedi. Manon je, uz Spartaka, vjerojatno najuspješniji novi klasični balet: balerina koja pleše Manon mora iz svoje dubine izvuči emocije koje opisuju vrhunce radosti i ekstaze te ponore očaja. Upečatljiv je i lik Lescautove ljubavnice čiji pas de deux izaziva salve smijeha ako je uvjerljivo otplesan i odglumljen.
 
 
Balet je redoviti dio repertoara Royal Balleta, ali izvođen je i u Paris Opéra Balletu, ABT-u i Kirov baletu. Najpoznatije i najuspješnije interpretkinje Manon su: Sylvie Guillem, Darcey Bussell, Tamara Rojo, Diana Vishneva i Alessandra Ferri.
Najnovije iz kategorije "Poznati baleti":

Đavo u selu

Đavo u selu najpoznatije je hrvatsko baletno djelo, praizvedeno u Zürichu 1935. godine, a u Zagrebu je premijerno izvedeno 1937. godine.   Balet se u Hrvatskom narodnom kazali

Posvećenje proljeća

Balet Posvećenje proljeća (The Rite of Spring, Le Sacre du Printemps) praizveden je u Kazalištu Champs-Elysées u Parizu 1913. godine. Koreograf je Vaslav Nijinsky (razne su mogućno

Manon

Manon, jedan je od baleta koji su oblilježje repertoara Kraljevskog baleta u Londonu (Royal Balleta). Koreograf ovog neoklasičnog djela je Kenneth MacMillan. Zanimljivo, kao plesač

Najnovije vijesti na portalu:

HNK nagradio najbolju balerinu

SPLIT – U povodu predstojećeg Dana Hrvatskog narodnog kazališta Split u foyeru splitskog nacionalnog kazališta u petak su svečano dodijeljene nagrade HNK Split za umjetničko

Sretan dan plesa!

Plesači diljem svijeta već tradicionalno, obilježavanju 29. travnja, Svjetski dan plesa. Dan je to kada je rođen jedan od najvećih reformatora plesa, Jeon Georges Noverre, pa je ta

Balet na glazbu vesterna i Metallice

RIJEKA – GRAND FINALE: The Turtle and the Phone Booth novi je naslov kojeg je Nadav Zelner osmislio za riječki Balet. Njegova će koreografija biti otplesana 16. travnja. Jeda