ZAGREB -Humorističnim baletom Vragolasta djevojkaotvorena je ovogodišnja baletna sezona HNK u Zagrebu. Najstarije baletno djelo, koje se izvodi od 1789., plesači zagrebačkog baletnog ansambla uvjerljivo su prenijeli oduševljenoj publici. Koreografiju potpisuje Vladimir Derevianko, a glazbeni aranžman (na originalnu glazbu Ferdinanda Herolda i Ludwiga Hertela) osmislio je Jean – Michel Damase. Scenografiju i kostime osmislila je Roberta Guidi di Bagno, a baletni majstori su Iraida Lukašova, Suzana Bačić, Ilir Kerni i Irena Pasarić.

 

O čemu se zapravo radi u Vragolastoj djevojci?

 

Sama radnja je jednostavna: Lise (koju je igrala Pavla Mikolavčić) zaljubljena je u siromašnog mladića Colasa (Dmitrij Timofejev), no njena majka Simone, bogata udovica (pleše je Svebor Sečak) ne želi da joj se kći uda za njega, pa ih neprestano razdvaja. Situacija se zakomplicira kada u selo dođe bogati zemljoposjednik Thomas, koji želi svog budalastog sina Alaina (George Stanciu) oženiti Lisom. Ona se buni i pokušava majku nagovoriti da te svadbe ne bude, ali ne uspijeva. Majka je zatvori u kuću, kako više ne bi vidjela Colasa, no njega prijatelji krišom unesu u kuću. Majka se vrati s vjenčanicom, zapovijedi Lisi da je odjene, i ode po mladoženju i pisare, koji trebaju sastaviti bračni ugovor. Kad se s njima vrati, otvara vrata Lisine sobe i tamo vidi nju i Colasa kako se ljube. Tada odustaje i dopušta im da se vjenčaju. Na kraju slijedi veseli ples svih, čime se, baš kao u davnim počecima baleta (dvorskog baleta, ne kazališnog) slavi uspostavljanje sklada i harmonije u zajednici.

 

U vrijeme kada kada je balet napisan bilo je uobičajeno da glazba za baletno ili operno djelo bude sastavljena od popularnih napjeva, koje bi dirigent ili prvi violinist prilagođavali baletu. To se nazivalo pasticcio, a glazbu za prvu Vragolastu djevojku činio je pasticcio od 55 popularnih francuskih napjeva tog doba. Praizvedba je održana samo dva tjedna prije Francuske revolucije, 01. srpnja 1789. pod naslovom Slamnati balet ili Samo je korak od zla do dobra. Libreto je napisao Jean Dauberval, a inspiracija mu je bio bakropis francuskog slikara Pierrea Antoinea Baudoina pod naslovom Majka prekorava kćer. Slika prikazuje djevojku neuredne odjeće koju majka prekorava, a u pozadini se iskrada mladi ljubavnik. Bakropis je toliko oduševio Daubervala da je, navodno, odmah počeo raditi na scenariju za balet. Od praizvedbe do danas djelo je doživjelo mnoge obnove, izvedeno je pod različitim naslovima i na cijeli niz glazbenih podložaka.

 

Zagrebačka praizvedba bila je 16. studenog 1972. godine na glazbu Ferdinanda Herolda, koju je koreografirao John Lanchberry. Ulogu Lise plesale su Vesna Butorac, Ivanka Žunac i Marina Lončar Kraus, ulogu Colasa Damir Novak i Štefan Furijan, a ulogu udovice Simone Miljenko Vikić, Gordana Kovačević i Guy Perkov.

 

U sinoćnjoj izvedbi publika je zapravo bila prilično predvidljiva. Oduševio ju je poznati Ples u klompama, kojeg pleše Lisina majka Simone – u sinoćnjoj izvedbi taj je lik majstorski utjelovio Svebor Sečak. Kao što mu ime kaže, riječ je o plesu u velikim, nezgrapnim i prilično bučnim klompama. Osim tog plesa, publiku je nasmijao gotovo svaki Sečakov ulaz na scenu. Jedino bi se tu mogla napraviti mala zamjerka: glumeći udovicu Simone, Sečak je bio toliko izvrstan, da publika u pojedinim slikama nije uživala u bravurama plesača nego gestama i glumi udovice Simone.

 

Osim Plesa u klompama, jako je zanimljiv i Lisin ples Kao da sam udata. Plešući ga, ona sanjari o Colasu i djeci koju želi imati s njim. Šlag na kraju čine stilski plesovi, koji imaju neke elemente narodnih plesova.

 

Treba pohvaliti i nositelje glavnih uloga, Pavlu Mikolavčić i Dmitrija Timofejeva, čiji su Pas de deux i solaže bili izvrsni. Likovi koje tumače, Lisa i Colas, bili su izvrsno potretirani i posve razumljivi. Sve pohvale idu i članovima corps de balleta, koji su također bili jako dobri.
Početak baletne sezone obećava i zato nam samo preostaje vidjeti što nas čeka dalje.