ZAGREB – Dan hrvatskog baleta svečano se slavi sutra, no jedina proslava održat će se u Zagrebu. Pod proslava mislimo na to da će se danas publici besplatno omogućiti da uživaju u sat vremena baleta, a sutra će se sastati članovi Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika (HDPBU). No, to je sve: Dan baleta se ne obilježava nigdje u zemlji, osim u glavnom gradu. Doduše, ni proslava u Zagrebu nije nešto naočito – na sam Dan baleta publika neće moći na sceni vidjeti balet. Jednako je u Splitu i Rijeci, na čijem se repertoaru (ni aktivnostima) nikako ne može shvatiti da je sutra važan dan u domaćem baletu.

Jedini baletni ansambl koji proslavlja je zagrebački, no oni imaju i godišnjicu: slave, naime,  i 140. godina od svog osnutka. Program u HNK počinje danas u 17 sati, kada će publika moći vidjeti kondicione vježbe plesača. Nakon toga će se izvesti dijelovi predstave Marjane Krajač, koju če publika moći vidjeti tek 11. studenog. Plesači će izvesti Pas de deux na skladbu s albuma Tiento de la Luz Thomasa Koenera.

Potom slijedi klasična poslastica. S pozornice će se čuti zvuci skladbe omiljenog autora muzike bijelih baleta (zagrebačke) publike Petra Iljiča Čajkovskog. Plesat će se njegovo Labuđe jezero, točnije, pas de deux iz II. čina i pas de quatre. Koreografiju potpisuju Iraida Lukašova i ravnatelj zagrebačkog Baleta Leonard Jakovina prema Mariusu Petipau, a plesat će Natalia Horsnell i Guilherme Alves Gameiro, odnosno, u  pas de quatre Catarina Meneses, Rieka Suzuki, Valentina Štrok i Asuka Maruo.

Sutradan, odnosno, na sam Dan baleta, u foyeru HNK će se održati redovna skuptina HDPBU-a, na kojoj će se obilježiti 140. godišnjica od osnutka zagrebačkog, a time i hrvatskog baleta.  Naime, 4. studeni se uzima kao datum početka profesionalnog djelovanja baleta u Hrvatskoj jer su na taj datum 1876. godine, na praizvedbi opere Nikola Subic Zrinjski Ivana pl. Zajca na kazališnoj cedulji po prvi put navedena imena plesačica koje su izvodile baletne brojeve u toj operi. 

Na ovogodišnjoj skupštini, uz izvještaj o radu HDPBU, bit će održana promocija časopisa Književna revija s tematikom života i rada Mije Čorak Slavenske te će biti dodijeljno priznanje maestru Miroslavu Salopeku za dugogodišnji dirigentski rad na baletnim predstavama. Nagrada za izuzetan doprinos baletnoj umjetnosti Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika ove godine bit će dodijeljena baletnoj umjetnici Đurđici Ludvig.

Njezine najvažnije uloge su Julija u Romeu i Juliji, Giselle u istoimenom baletu, Jela u Đavlu u selu, Pepeljuga i Aurora u Trnoružici, a istaknula se i ostvarenjima u modernim baletima: Snovi Benjamina Brittena, Čovjek pred zrcalom i Napuštene Milka Kelemena, Simfonija o mrtvom vojniku Branimira Sakača, Varijacije Pavla Dešpalja i Petar Pan Brune Bjelinskog, itd. Osim u zagrebačkom HNK, bila je angažirana u Augsburgu (1959.-1961.). Sedamdesetih godina bila je stalna gošća baletnog ansambla Gradskog kazališta u Klagenfurtu.