Sjaj i bijeda zagrebačkog baleta

Autor: //Datum objave: 18.03.2017.

ZAGREB – Dugo pripremana predstava, najavaljivana kao baletni događaj sezone pun sjajnih kostima i neobičnih koreografskih rješenja, na kraju se pokazala kao – osrednja. Sinoć je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu premijerno izvedeno s nestrpljenjem očekivano i pompozno najavljivano Labuđe jezero u koreografiji slavnoga Vladimira Malakhova. Malakhov je plesač koji je obilježio baletnu umjetnost: svojom liričnošću i gotovo ženstvenom nježnošću izvodio je temeljne uloge klasičnoga repertoara: Albrechta u Giselle, Solora u Bajaderi, Siegfrieda u Labuđem jezeru i publiku ostavljao u transu. No, kako je sinoćnja izvedba pokazala, sjajni plesači ne moraju nužno biti i dobri koreografi.

 

Prvi čin Labuđeg jezera otkrio je pomalo moderniziranu kostimografiju kojom odiše cijela predstava: plesači su odjeveni u kostime nalik vojničkim uniformama, a balerine u lagane haljine za ladanje. U velikom valceru iz prvog čina zasjao je sjajan muški dio ansambla, kojemu je Malakhov prepustio najmelodioznije i najpjevnije dijelove glazbe, a baletani su precizno, muzički točno i meko izveli tehnički zahtjevne grand pirouette, sitne battue i dojmljive renverse. Tehničkim je bravurama oduševio Takuya Sumitomo u ulozi Dvorske lude.

 

Tradicionalni Pas de trois pretvoren je u Pas de quatre u kojem plešu princ Siegfried (Andrea Schifano) i njegov prijatelj Benno (Simon Yoshida). Lijepo je s njima bilo vidjeti mladu Anamariju Marković, talentiranu balerinu koju krasi dug i visok grand jete te sigurni i brzi okreti, u premijernoj podijeli u istaknutoj solističkoj roli. Ovaj Pas de quatre kao da je pokušao naglasiti čvrstu povezanost Siegfrieda i Benna, i činilo se da će se u priču uplesti psiha muškog prijateljstva, ali to se nažalost nije dogodilo. Radnja se brzo pretapa u II. čin, dolaskom Siegfriedove majke (Mihaela Devald) koja mu poklanja samostrel i upozorava ga da mu je vrijeme za brak. Sanjivi Siegfried ne razmišlja o braku i bježi u šumu privučen letom labudova na nebu.

 

 

Prizor iz baleta, foto: HNK Zagreb

 

 

Drugi je čin razočarao je na nekoliko razina. U ulozi čarobnjaka Rotbarta nastupio je Guilherme Gameiro Alves te se očekivalo da će uloga biti izrazito plesna i istaknuta. Međutim, osim nekoliko impresivnih skokova na početku II. čina, lik čarobnjaka gotovo da nije imao nikakvu funkciju. Koreografija za ženski ansambl je vrlo pojednostavljena i statična. Balerine nisu složene u linije po visini što daje vrlo neuredan dojam, formacije su nečiste i nejasne.

 

U ulozi bijele labudice Odette debitirala je Miruna Miciu. Prvi izlaz otkrio je nesigurnost i tremu, vidjeli smo korekcije stopala u pozicijama i drhtave arabesque. Ruke, odnosno labudičina krila, mrtve su i neartikulirane. One trebaju raditi iz leđa, a Miciu pokrete radi iz ramena što guši sve emocije koje trebaju proizići iz labuđih krila. U pas de deuxu sa Siegfriedom nedostaje kontakta očima i naglašenih dodira prstima i rukama. Svakako bi trebala pripaziti na krivljenje stopala ili promijeniti špice.

 

Slavni ples četiri mala labuda, pas de quatre, precizno su otplesale Catarina Meneses, Asuka Maruo, Anamarija Marković i Valentina Štrok. Najimpresivniji dio II. čina ples je tri velika labuda u izvedbi Ive Vitić Gameiro, Rieke Suzuki i Tammy Higgins, koje su evocirale sjećanja na neka ljepša Labuđa jezera u kojima smo gledali tehnički zahtjevne i emocijama ispunjene koreografije.

 

Treći čin započeo je vrlo dobrim karakternim plesovima na proslavi u dvorcu. U svakom je plesu nastupila i jedna od princeza, čija je ruka ponuđena princu Siegfriedu za brak. Zadivile su dvije hrvatske balerine: Iva Vitić Gameiro kao poljska princeza te Lucija Radić kao mađarska princeza. Obje su plesale suvereno vladajući zahtjevnom baletnom tehnikom, uživljeno i u karakteru plesa.

 

Proslavu je prekinuo dolazak čarobnjaka, crne labudice Odilije te četiri crna labuda. Iznenađenje večeri bio je neobičan dio koreografije iz Pas de sixa, kojom Odilija započinje zavoditi princa Siegfrieda. Pas de deux crnoga labuda bio je tehnički korektan, ali ne i bravurozan. Vrhunac večeri, 32 fouettea u codi, Miciu je izvrtila vrlo sigurno i ipak uspjela izazvati klimaks kojim treba završiti III. čin.

 

Miruna Miciu i Guilherme Gameiro Alves, foto: HNK

 

Četvrti čin započeo je Malakhovljevim koreografskim dodatkom, ubačenim plesom bijelih i crnih labudova na jezeru. Ovaj je ples bio izveden u jasnim, čistim formacijama, jednakih visina ruku i nogu, onako kao je trebalo biti u II. činu. No, iako je početak obećavao, kraj je u potpunosti razočarao. Siegfried, Rotbart i Odette umiru s buđenjem novoga dana, ali posve nejasno, bez ikakva objašnjenja i uzroka.

 

Publika je velikodušno na otvorenoj sceni zapljeskala svim izvođačima koji su zapravo, u mogućnostima i uvjetima koji su im dani, sjajno izveli svoj posao. Zagebački baletomani općenito više vole klasične naslove od modernih i često znaju vrlo nekritički primiti neku predstavu samo zašto što se radi o baletu, premda nije riječ o kvalitetnoj predstavi.  

 

Na završnom poklonu, kada su na scenu izašli koreograf Vladimir Malakhov, njegova asistentica i dirigent, dogodio se dosad neviđeno spajanje kulture i politike. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je predstavu gledala iz centralne lože, popela se na scenu i rukovala s koreografom. On joj je darovao buket cvijeća, koji je bio namijenjen ansamblu, a potom se predsjednica naklonila publici. Dok je dio ljudi nastavio pljeskati, nekoliko njih (među kojima su i neki istaknuti domaći plesači i koreografi) ustao se i napustio gledalište.

 

U svakom slučaju, bijeda zagrebačkog baleta uzrokovana je angažiranošću samo šačice plesača koji plešu u ansamblu, a zatim premoreni uskaču u solističke, zahtjevne i emotivno iscrpljujuće glavne role. Baletni ansambl ne može se sastojati od malih i velikih solista. U ovoj je predstavi bilo divnih momenata, ali bilo je više onih zbog kojih se nešto u zagrebačkom baletu mora promijeniti. Labuđe jezero balet je koji mora vratiti vjeru u ljubav, u oprost, nadu za iskupljenjem. Čajkovski je ostavio nasljeđe predivne, izražajne glazbe uz koju labud raširi krila, a zatim žena poljubi voljenog princa. Dozvolite da zagrebački balet ponovno uz Čajkovskoga i Labuđe jezero raširi svoja krila.

 

 

 

 

Najnovije iz kategorije "Predstave":

Zadnje premijere na Ljetu

SPLIT – Kao posljednju premijeru 67. Splitskog ljeta Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split u plesnoj će večeri nazvanoj Mozart à 2 & Don Juan izvesti dvije neoklasične

Predstavljena prva premijera

SPLIT – Na medijskoj konferenciji u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Split predstavljena je prva baletna premijera 67. Splitskog ljeta, plesna večer koju čine neoklasični

Premijera u Zajcu

RIJEKA -Baletni diptih: „Patetična“ i „Posvećenje proljeća“ večeras će biti premijerno izveden u riječkom HNK. Koreografiju potpisuju Douglas Lee na glazbu Ludwiga van Beethovena,

Najnovije vijesti na portalu:

Nagrađen Ilir Kerni

TIRANA – Ravnatelja Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Split Ilira Kernija predsjednik Republike Albanije Ilir Meta odlikovao je jučer u Tiranio ordenom Čast nacije. „Ovo je

Besplatni satovi baleta (i drugih plesova)

ZAGREB – Plesni studio Edite Cebalo, poznat po tome da ples nastoji približiti svima, osmislio je novu akciju naziva ‘Svi marš na ples!’. Trajat će tijekom cijelo

Bizaran baletni video

ALABIN – Navikli smo plesače baleta viđati na kojekakvim mjestima, no čini se kako je najčudnije mjesto za balet pronađeno ovih dana u Bjelorusiji. Tamo se plesalo – na