Raymonda

Autor: //Datum objave: 05.09.2012.

Ovaj je balet  je još jedan od mnogih sjajnih uradaka Mariusa Petipe. Glazbu je skladao Aleksandar Glazunov, a praizvedba je održana u Marijinskom teatru u Petrogradu 1898. godine. Slično kao i balet Gusar, Raymonda se ne može pohvaliti sjajnom pričom i zapletom, ali iskupljuje ju čarobna Glazunova glazba i blještava inovativnost Petipine koreografije.

 

Velike ruske obnove tih baleta bile su 1938. (Vainonen) i 1948. godine (Sergejev), Balanchine je 1946. koreografiju prenio za Ballet Russe de Monte Carlo, a najuspješniji je bio Nurejev koji je balet postavljao nekoliko puta i kao cjeloviti balet i kao skraćenu inačicu.

 

U prvom činu plemkinja Raymonda se treba udati za viteza Jeana de Briennea čim se on vrati iz križarskih ratova. Na njezino čuđenje, posjećuje ju Abderakhman, saracenski vitez koji je čuo priče o njezinoj ljepoti i doputovao s Dalekog istoka da bi joj udvarao. Raymondi se to ne sviđa, ali na inzistiranje njezine tete Sybille ona gostoljubivo primi gosta. Raymonda tu večer zaspe i sanja o svojem budućem suprugu, ali zaprepaštena je kad shvati da se radi o Abderakhmanu.

 

Raymonda u izvedbi Boljšoj teatra
 

Drugi čin nastavlja se udvaranjem Abderakhmana Raymondi, no ona ga odbija. On je, nakon silnih muka, ipak uspijeva oteti iz palače. No, u ostvarivanju opakog nauma ipak ga zaustavlja Bijela dama, drevni kip koji odjednom oživi. Uto se u dvor vraćaju se Jean de Brienne i mađarski kralj pod čijom je zastavom mladi plemić ratovao. Jean i Abderakhman započnu borbu u kojoj saracenski vitez pogine.

 

Treći čin odvija se među seljacima, s kojima Raymonde i Jeana de Briennea slave svoje vjenčanje. U čast mađarskog kralja plešu se mađarski plesovi: veliki čardaš, pas de quatre za muške plesače i pas de dix poznat pod nazivom Grand Pas Hongrois.

 

Raymonda je balet koji obiluje mnoštvom plesova, osobito ženskih varijacija i treba ga se gledati kao djelo koje jednom baletnom ansamblu omogućuje da pokaže svu svoju tehniku i raskoš, više u stilu gala večeri bez priče. Doduše, Nurejev je pokušao dodati malo dramatičnosti i zapleta u priču proširujući prizore Raymondinog sna iz prvog čina. U ovoj je inačici (Zűrich, 1972.) Abderakhman protivnik Jeanu de Brienneu i njihov se duel događa u tijeku križarskog rata. Tek kada Jean otjera Saracena, može se održati vjenčanje. 1969. godine Nurejev je postavio produljenu inačicu trećega čina za Royal Ballet u Londonu i u takvoj se formi balet najčešće viđa danas.

 

Najpoznatiji je dio mađarska varijacija Raymonde u trećem činu i često se izvodi na baletnim natjecanjima. Naime, izvrsna je za pokazivanje izbrušene tehnike i vrhunskog rada stopala i koljena, a također ženske elegancije, ponosa i suzdržanosti. Balerine čije se varijacije jednostavno mora pogledati su: Sylvie Guillem, Natalia Makarova, Svetlana Zakharova, Olesia Novikova, Uliana Lopatkina i Natalia Bessmertnova.

Najnovije iz kategorije "Poznati baleti":

Đavo u selu

Đavo u selu najpoznatije je hrvatsko baletno djelo, praizvedeno u Zürichu 1935. godine, a u Zagrebu je premijerno izvedeno 1937. godine.   Balet se u Hrvatskom narodnom kazali

Posvećenje proljeća

Balet Posvećenje proljeća (The Rite of Spring, Le Sacre du Printemps) praizveden je u Kazalištu Champs-Elysées u Parizu 1913. godine. Koreograf je Vaslav Nijinsky (razne su mogućno

Manon

Manon, jedan je od baleta koji su oblilježje repertoara Kraljevskog baleta u Londonu (Royal Balleta). Koreograf ovog neoklasičnog djela je Kenneth MacMillan. Zanimljivo, kao plesač

Najnovije vijesti na portalu:

Intervju s Dinkom Bogdanićem

ZAGREB – Bivši šef splitskog i zagrebačkog Baleta, Dinko Bogdanić, prošlog je vikenda po prvi puta u životu održao sat baleta za rekreativce. To će učiniti još jednom, ovu ne

Proslava rođendana

ZAGREB – Naš slavni koreograf Milko Šparemblek proslavit će 90. rođendan razgovorom o baletu. Naime, sutra u 18 sati, u prostoru F22, smještenom u Frankopanskoj ulici 22, odr

Gostovanje u Ukrajini

ZAGREB – Prvaci zagrebačkog HNK Iva Vitić Gameiro i Guilherme Gameiro Alves sudjeluju u baletnoj gala večeri “Vladimir Malakhov i svjetske baletne zvijezde”, koja