Ravnopravni plesači

Autor: //Datum objave: 15.02.2016.

ZAGREB – U HNK je sinoć po prvi put u sezoni izveden balet “Kraljevi bogova” koreografa Pascala Touzeaua na glazbu Tomislava Olivera i Ivane Kiš. Suvremeno djelo podijeljeno je u dva dijela naslovljena “Kompleksna poezija” i “Mehanizam sebičnoga gena”. U prvome dijelu zadovoljstvo je vidjeti punu pozornicu plesača i plesačica svih rangova u baletnoj hijerarhiji – ravnopravni su prvaci, solisti i ansambl, a na sceni ih je čak četrdeset u istim crnim dresovima.

 

U koreografiji se osjeća utjecaj Williama Forsythea. Često se ponavljaju kombinacije u kojima je tijelo iskrivljenog torza s rukama ispruženima na stranu, ali pomaknutima iza leđa, pa zatim slijedi snažni klasični baletni element, kakav okret, battement ili developpe. Kretanje plesača po ogoljenoj sceni je uređeno nedokučivom logikom, ponekad geometrijski pravilno, a ponekad u organiziranom kaosu.

 

Zanimljivo je gledati iste kretnje četrdeset različitih baletnih tijela, što ovaj balet nudi u nekoliko prilika. Gledatelj zna da su ta tijela školovana gotovo istom klasičnom tehnikom od najranijeg djetinjstva, pa ipak, svaki će plesač pokret izvesti na svoj način i neće se nikada vidjeti dva identično izvedena koraka – primjer je kretanje plesača u liniji s jedne strane pozornice na drugu u kojem ponavljaju pokrete rukama u kombinaciji s arabesqueom. Svaki je plesač jedinstven, ali pripada jednoj većoj cjelini koju povezuje naučena koreografija.

 

Balerine su u ovom dijelu na špicama te je zadovoljstvo gledati njihove oslobođene klasične pokrete. Nisam se mogla ne zapitati zašto su plesači toliko ekspresivniji i sigurniji u sebe kada plešu na suvremen način. Je li moguće da klasična baletna postura toliko sputava i koči plesača da se ne usuđuje riskirati i u klasičnoj predstavi dati ono nešto što će publici ostaviti trajni utisak i sjećanje na sjajnu izvedbu?

 

Drugi je dio baleta apstraktniji iako je koreograf ponudio mitološku podlogu. Sudjeluje manje plesača nego u prvom dijelu te je dojam značajno slabiji. Pokret je ovdje još slobodniji nego u prvom dijelu, plesačice su sada u mekanim čarapama, opet u minimalističkim kostimima, baletnim dresovima. Upravo se po kostimima uočava razlika u rangu, tko je na sceni bog, prorok, a tko kralj. Efektna je upotreba rotirajuće pozornice kojom koreograf omogućuje publici da scenu i ples gleda iz svih kuteva.

 

U prvom i drugom dijelu koristi se simbolika svjetla, što se ostvaruje spuštanjem rasvjetnih tijela sa stropa pozornice – neoriginalno, često viđeno u suvremenim predstavama. Ova predstava, iako manje atraktivna zagrebačkoj publici, daje dobar uvid u rad suvremenih koreografa, a prikazuje i tehničke plesne mogućnosti zagrebačkog ansambla. Osobito bih istaknula Ivu Vitić Gameiro kojoj ovakav izraz izvrsno odgovara te se čini mnogo sigurnijom i ekspresivnijom nego u klasičnim predstavama.

 

Ukupno, vrlo dobro ostvarenje zagrebačkog baleta i demonstracija da je većina plesača na popisu zaposlenih sposobna zaraditi svoju plaću.

Najnovije iz kategorije "Predstave":

Diptih McGregora i Volpinija

ZAGREB – Baletni diptih dvojice umjetnika, Wayna McGregora i Massimiliana Volpinija premijerno će se predstaviti publici večeras, 15. ožujka, sjedinivši dvojicu koreografa ko

Novi naslov u HNK

SPLIT – Laurencia, balet u dva čina koreografa Vakhtanga Čabukianija na glazbu Aleksandra Kreina, premijerno će izvesti Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split u petak 22. o

Balet za djecu

RIJEKA – Kroz plesni pokret će uskoro na pozornici riječkog HNK Ivana pl. Zajca oživjeti bezvremenski lutak Pinocchio i to kao balet za djecu čiju koreografiju, koncept i dra

Najnovije vijesti na portalu:

HNK nagradio najbolju balerinu

SPLIT – U povodu predstojećeg Dana Hrvatskog narodnog kazališta Split u foyeru splitskog nacionalnog kazališta u petak su svečano dodijeljene nagrade HNK Split za umjetničko

Sretan dan plesa!

Plesači diljem svijeta već tradicionalno, obilježavanju 29. travnja, Svjetski dan plesa. Dan je to kada je rođen jedan od najvećih reformatora plesa, Jeon Georges Noverre, pa je ta

Balet na glazbu vesterna i Metallice

RIJEKA – GRAND FINALE: The Turtle and the Phone Booth novi je naslov kojeg je Nadav Zelner osmislio za riječki Balet. Njegova će koreografija biti otplesana 16. travnja. Jeda