Preminula Maja Pliseckaja

Autor: //Datum objave: 02.05.2015.

MUNCHEN – Kraljica ruskog baleta, neponovljiva Maja Pliseckaja preminula je danas, u 89. godini života, od srčanog udara. Javnosti je to kratko priopćio glasnogovornik Boljšoj teatra Vladimir Urin. Pojasnio je kako su liječnici učinili sve da je spase, no nisu uspjeli. Bit će pokopana u domovini. Ruski premijer Dmitrij Medvedev novinarima je rekao kako je njenom smrću završena jedna era u povijesti baleta.

 

Bila je jedna od samo 12 prima ballerina assoluta u baletnoj povijesti, a diljem svijeta zapamćena je po neponovljivoj izvedbi Smrti labuda.  Mnogi su u njoj vidjeli nasljednicu slavne Ane Pavlove, a neupitno je kako je upravo ona bila jedna od najboljih balerina 20. stoljeća.

 

Pliseckaja je rođena u Moskvi 20. studenog 1925. godine, kao Maja Mihajlovna Pliseckaja. Imala je devet godina kad je prvi put ušla u baletnu dvoranu, a njeni učitelji odmah su zapazili nevjerojatan talent. Tri godine nakon toga u njenom se životu sve promijenilo:  otac joj je osumnjičen kao trockist, zbog čega je uhićen i ubijen. Majka je poslana u radni logor u Kazahstanu. Brigu o Maji preuzela je teta Sulamif, balerina, dok je njezin suprug preuzeo brigu o Majinom bratu.

 

Završila je baletnu školu u Boljšoju, zaposlila se u tom kazalištu i 1970. godine (nakon umirovljenja Galine Uljanove)  dobila titulu primabalerine. Iako je bila jedna od velikih zvijezda, dugo je svijetu bila posve nepoznata – vlasti joj godinama nisu dozvoljavale da napusti zemlju i gostuje izvan granica Sovjetskog saveza. To se promijenio tek kad je Nikita Hruščov 1959. godine osobno dozvolio da putuje (u memoarima je kasnije napisao kako ju je smatrao ne samo najboljom balerinom u Rusiji, nego da na cijelome svijetu nema bolje od nje).  Odmah je postala prava međunarodna zvijezda, a s vremenom je postala vrlo omiljena među ruskim političarima. Za razliku od drugih baletnih superzvijezda – poput Rudolfa Nurejeva, Natalije Makarove i Mikhaila Barišnjikova – nije emigrirala, već se uvijek nakon gotovanja vraćala u Rusiju.

 

Popis uloga nemoguće je nabrojati, jer je plesala apsolutno sve najjače uloge. Alberto Alonso za nju je stvorio baletnu jednočinku Carmen, Maurice Bejart posvetio joj je koreografiju Ave Marija, a po njoj su uloge krojili i Juri Grigorovič te Roland Petit. Njen suprug, skladatelj Rodio Ščedrin, dosta je baletne glazbe stvorio upravo za nju. Pliceskaja se okušala i u koreograiji: na scenu je postavila Anu Karenjinu, Galeba i Damu sa psićem.

 

Njene plesačke vještine zavijek su promijenile svijet baleta: od balerine se počelo zahtjevati istovremeno i tehnička izvrsnost i glumački pristu ulozi. Na sceni je prštala emocijama: njena gluma ostavljala je bez daha, u uloge se uživljavala, a sve to pratila je izvrsna tehnika. Poznatom su je učinile njene duge, izražajne ruke – svatko tko je vidio snimku njene Smrti labuda neće zaboraviti nevjerojatnu životnost tih ruku, koje se kreću zrakom na poseban način (video).

 

– Obožavam biti na sceni i uvijek sam voljela biti pred publikom. To je moj život. To je profesija za koju sam školovana. Uvijek sam govorila da je bitno na sceni biti poput komete, plamtjeti pokretima pred publikom, dati se plesu u potpunosti. Onda živi magija  – rekla je Pliseckaja u intervjuu kojeg je prije nekoliko godina dana novinarki Biseri Fabrio iz Globusa. Inače, slavna balerina nije voljela pričati o svojem životu. Iznimku je napravila napisavši knjigu “Ja, Maja Pliceskaja”, u kojoj je po prvi put otvoreno progovorila o sebi, svojem djetinjstvu i danima najveće slave.

 

Sredunom 80-ih godina bila je umjetnička direktorica baleta u Rimu, a nekoliko godina kasnije došla je na čelo Španjolskog nacionalnog baleta.  Osvojila je brojne nagrade: u Španjolskoj to je bila Zlatna medalja na umjetnost, u Japanu Praemium Imperiale, u Francuskoj Legija časti…

 

Ova balerina u mirovinu je otišla tek u 65 godini (većina plesača, ovisno o zemlji u kojoj plešu i fizičkim sposobnostima umirovi se oko 40-te godine). Imala je 75 godina kada je u Boljšoju otplesala insert iz baleta Isadora te koreografiju Ave Marija. Parižane je oduševila kratko im zaplesavši na svoj 83. rođendan.

 

Baletni svijet mnogo je izgubio njenim odlaskom.

 

Najnovije iz kategorije "Uncategorized":

Denis Matvienko novi je ravnatelj splitskog Baleta

SPLIT – Od 1. siječnja vodstvo splitskog Baleta preuzet će ukrajinski plesač, koreograf i pedagog Denis Matvienko. Kako su izvijestili iz tog kazališta, riječ je o umjetniku

Sto godina baletnih licitara

ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimir

Preminula Vesna Butorac Blaće

ZAGREB – Preminula je jedna od najvećih balerina zagrebačkog baleta Vesna Butorac-Blaće. Srednju baletnu školu završila je u Zagrebu 1959., a 1966–67. usavršavala se na Akade

Najnovije vijesti na portalu:

Denis Matvienko novi je ravnatelj splitskog Baleta

SPLIT – Od 1. siječnja vodstvo splitskog Baleta preuzet će ukrajinski plesač, koreograf i pedagog Denis Matvienko. Kako su izvijestili iz tog kazališta, riječ je o umjetniku

Sto godina baletnih licitara

ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimir

Preminula Vesna Butorac Blaće

ZAGREB – Preminula je jedna od najvećih balerina zagrebačkog baleta Vesna Butorac-Blaće. Srednju baletnu školu završila je u Zagrebu 1959., a 1966–67. usavršavala se na Akade