“Čovjek može sve što želi i za što je spreman puno uložiti”
Profesor sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Predrag Pale, više je od običnog znanstvenika. Osnivač CARNeta
Kada ste se počeli baviti baletom?
Svoj put mogu zahvaliti makedonskim vojnicima koji su u doba zaposjedanjaotoka Visa pokrenuli folklorni ples u srednjoj školi. Tada sam se kao dječak prvi put susreo s plesom koji me je osvojio. Pošto sam dobro plesao, nastavio sam s folklorom i kad sam krenuo u Učiteljsku školu u Šibenik. U balet me je zapravo uputila profesorica Ruskog jezika i Pjevanja, Ana Fulgozi, koja mi je doslovno rekla: «Ti nemaš što tražiti u folkloru, moraš plesati balet!»
Poslušali ste je?
Naravno! Ona me uputila u Zagreb i tako sam se kao 15-godišnjak uskoro našao u baletnoj dvorani pod budnim okom Ane Roje. Ona je htjela vidjeti jesam li muzikalan, pa sam morao nešto otplesati. Gledala me neko vrijeme i rekla da sam rođen za balet. Još uvijek su mi u živom sjećanju prvi dani u Zagrebu – ujutro sam pohađao baletnu školu, a navečer sam odlazio u HNK na ubrzani tečaj za muške plesače. Poslije dvije godine napornog i uspješnog rada morao sam odslužiti vojni rok. Na svu sreću, služio sam ga u Beogradu, gdje su mi dali dozvolu da svaki dan s nastavnicima klasičnog baleta vježbam u Narodnom Pozorištu. Na povratku iz vojske sam ponovno angažiran u HNK Zagreb i te smo godine krenuli na turneju u London.
S kojim ste poznatim plesačima i koreografima surađivali?
S Margaretom Froman, Anom Roje, Oskarom Harmošem, Nenadom Lhotkom, a plesao sam sa Sonjom Kastl, Zlaticom Sjepan, Nevenkom Biđin. Plesao sam i surađivao doista s mnogima…
Kako je počela vaša inozemna karijera?
Veliko sam iznenađenje doživio kad smo 1960. godine otišli na turneju po Italiji. Nakon jednog nastupa u Bresci prišao mi je direktor baleta milanske Scale i ponudio angažman u toj kući. Donijeti odluku nije bilo lako, jer nisam znao talijanski jezik. Drugi problem je bio to što smo mi, u to vrijeme, uvijek na put išli s kolektivnom putovnicom. Na svu sreću, naš je generalni konzul bio prisutan i on je jamčio za mene. Rekao mi je da trebam ostati i da je za moju zemlju velika čast da netko od naših pleše u toj slavnoj kući.
Što ste sve plesali u Scali?
Prva predstava bila je Pepeljuga, a ja sam plesao ulogu Princa. Toga se posebno dobro sjećam. Kasnije sam plesao zaista sve balete i surađivao s brojnim koreografima, od kojih mi na pamet padaju George Balanchine, Maurice Béjart, Rudolf Nurejev, Roland Petit, Sergej Lifar… Plesao sam s velikim prima balerinama, poput Margot Fonteyn, Maje Pliceskaje, Carle Fracci, Zizi Jeanmaire i mnogih drugih…
Još uvijek se vraćate u Hrvatsku?
Da, vraćam se svako ljeto, jer u Komiži organiziram ljetni baletni tečaj. Moram se malo pohvaliti i reći da je taj tečaj postao jedan od važnijih u Europi i da imamo pedagoge koji su na vrlo visokom nivou. Prije nekih 25 godina započela je ljetna baletna škola, koja se najprije održavala u Primoštenu kod Ane Roje, a poslije se preselila u moju rodnu Komižu.
Otišli ste u mirovinu s 45 godina. Bavite li se ipak još uvijek na baletom?
Naravno. Još i danas, u mojim godinama, neprestano radim. Nije da plešem, ali sam pedagog i koreograf. Stalno sam na putovanjima, radim s plesačima i doista ni sam više nisam siguran gdje mi je stalno boravište.
Profesor sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Predrag Pale, više je od običnog znanstvenika. Osnivač CARNeta
Ilir Kerni postao je novi ravnatelj splitskog Baleta. Iza njega je dojmljiva karijera: bio je baletni prvak, balet majstor i pedagog u Hrvatskoj i inozemstvu. Iza sebe ima suradnju
Angelin Preljocaj došao je u Zagreb kako bi vidio plesače Baleta HNK koji pripremaju njegova djela “La Stravaganza” i “Annonciation”. Premijera je 7. lipnja, a do sada su s nj
SPLIT – Na Facebook tranici Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu osvanula je u utorak kratka obavijest o gubitku bivše članice Baleta. – Posljednje zbogom Gorjani Raun
ZAGREB – Nagrada Tito Strozzi za kazališnu sezonu 2022./2023. dodijeljena je baletnoj predstavi Peer Gynt u izvođenju baletnog ansambla, orkestra i zbora Opere HNK-a u Zagreb
SPLIT – „Sad i nikad više“ baletni je diptih Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke i HNK u Varaždinu koji će u ponedjeljak 27. studenog s početkom u 19.30 sa