Orašar

Autor: //Datum objave: 16.10.2010.

Priča vezana uz ovaj čarobni balet počela je 1890. godine. Tada je Ivan Vsevolozhsky, upravitelj Marijinskog kazališta, po prvi puta pročitao priču Orašar i kralj miševa koju je napisao E.T. Hoffman. Priča mu se toliko svidjela da je pozvao Pjotra Iljiča Čajkovskog i dao mu zadatak da smisli glazbu. Čajkovski je gotovo odustao od toga, no zbog novca je pristao napisati glazbu. Ipak,  do kraja života smatrao je da mu je to najlošije djelo.

 

Koreografiju je osmislio Marius Petipa, iako u baletnom svijetu postoje sumnje vezane za njegov rad. Naime, par mjeseci  prije premijere Petipa je bio bolestan, pa se u literaturi često postavlja pitanje nije li zapravo njegov asistent, Lav Ivanov, obavio većinu posla. Ivanov je, uostalom, na taj način pomagao velikom koreografu i prije: za Labuđe jezero tako je samosatalno koreografirao dva, tzv. bijela čina, nazvana tako jer se radnja odvija na obali jezera.

 

Orašar je praizveden  prosinca 1892., a uloge djece u njoj plesali su studenti Kraljevskog baleta (Stanislava Belinskaja kao Klara i Vasilij Stukolkin kao Fritz). Zanimljivo je kako ni ovaj balet nije postao slavan na početku, zapravo, prve izvedbe bile su prilično mlako prihvaćene.

 

Balet počinje obiteljskom proslavom Božića u Klarinu domu. Zabavu prekida Herr Drosselemyer, koji članovima obitelji donosi poklone. Klari poklanja orašara u liku povećeg drvenog vojnika. Nakon nekog vremena, obitelj odlazi na spavanje, no Klara se uskoro budi jer je čula miševe. U strahu za svog orašara, ona silazi u predvorje, no susreće velike miševe koje žele napasti nju. Orašar se potom pretvara u živog vojnika, spašava je i vodi u svijet Vile Šećera, gdje slastice oživljavaju i plešu svoje plesove. Čokolada pleše španjolski, kava arapski, čaj kineski a lizalice ruski ples. Na kraju se Klara probudi i shvati da je sve to bio samo san. Postoje verzije baleta u kojima se ona ne budi i u kojima se sugerira da se čak i najluđi snovi mogu ostvariti.

 

 

Orašar u koreografiji Dereka Deanea, izvor: hnk.hr

 

 

Jedna od verzija koju koreografi najčešće prenose je ona koju je 1934. napravio ruski baletan i koreograf Vasil Vainonen. U njemu se Klara zove Maša, ne koristi studente za uloge djece nego odrasle plesačice, prikazao je cijelu radnju kao san (jer se u njegovoj verziji djevojčica budi na kraju), Orašar vlada kraljevstvom slatkiša, a uloga Vile šećera je posve izostavljena, Drosselemyer je više prisutan na sceni, a sam balet ima tri čina. Vainoneova verzija jedna od najutjecajnih.

 

Zanimljivost vezana uz glazbu jest da je sam Čajkovski uzeo neke glazbene dijelove ovog baleta i od njih složio Orašar suitu. Kada je prvi put izvedena, 19. ožujka 1892. godine, toliko je oduševila publiku da se svaki od osam dijelova morao ponavljati.

 

 

Najnovije iz kategorije "Poznati baleti":

Đavo u selu

Đavo u selu najpoznatije je hrvatsko baletno djelo, praizvedeno u Zürichu 1935. godine, a u Zagrebu je premijerno izvedeno 1937. godine.   Balet se u Hrvatskom narodnom kazali

Posvećenje proljeća

Balet Posvećenje proljeća (The Rite of Spring, Le Sacre du Printemps) praizveden je u Kazalištu Champs-Elysées u Parizu 1913. godine. Koreograf je Vaslav Nijinsky (razne su mogućno

Manon

Manon, jedan je od baleta koji su oblilježje repertoara Kraljevskog baleta u Londonu (Royal Balleta). Koreograf ovog neoklasičnog djela je Kenneth MacMillan. Zanimljivo, kao plesač

Najnovije vijesti na portalu:

Nije dobro na Ilirskom

ZAGREB – Mnogo je škola stradalo u potresu, a među njima i Umjetnička škola Silvije Hercigonje u Zagorskoj. No, dok o toj školi znamo sve detalje, jer su sve objavljivali na

Problemi s roditeljima

ZAGREB – Dobro znamo kakva je trenutno situacija vezana za pohađanje nastave, a u Zagrebu je tim gore što su mnoge škole oštećene. Među njima je i Umjetnička plesna škola Sil

Prvo online natjecanje

SYDNEY – Umjetnici, a samim time i balet, nalazi se među najugroženijim industrijama koje je pogodila pandemija Covid-19. Brojne su predstave, premijere, gostovanja i natjeca