Novi ravnatelj riječkog Baleta
RIJEKA – Balet „Čajkovski“ Cayetana Sota oduševio je publiku i svojom obnovljenom verzijom, s nekoliko novih imena u plesačkoj podjeli, izvedenoj na pozornici riječkog HNK Iv
ZAGREB -Uoči premijere Giselle, u HNK Zagreb predstavljena je promocija monografije Giselle u Zagrebu, autora Mladena Mordeja Vučkovića. Današnju je promociju predvodio v. d. ravnatelja baleta Svebor Sečak. Možemo nabrojati i balerine koje su prisustvovale današnjem događaj,u a nekoć su utjelovljavale samu Giselle: Ivanka Žunac, Ljiljana Gvozdenović, Irena Pasarić,
Mihaela Devald i Saule Ashimova.
Fantastični balet Giselle, jedno od najboljih ostvarenja baletne romentične epohe, prvi je put izveden u Hrvatskoj na pozornici zagrebačkog Hrvstakog narodnog kazališta prije 117 godina. Nakon premijere 21. siječnja 1897. godine s Emmom Grondonom u naslovnoj ulozi, Ricardom Allegrijem u ulozi Albrechta, Marijom Kraus u ulozi Myrthe i Stjepanom Kesterčanekom u ulozi Krune. Balet je repriziran samo jedanput, a zatim ga više desteljeća nije bilo na zagrebačkoj baletnoj sceni (osim nekoliko gostovanja krajem 50-ih godina).
Od 1965. godine, kada je ponovno postavljen, postao je nerazdvojni dio zagrebačkog baletnog repertoara, uvijek jednako izazovan mladim i talentiranim plesačima, ali i iskusnim i zrelim plesačkim osobnostima te pravo zadovoljstvo za sve ljubitelje baletne umjetnosti. Pojavom Giselle romantični je balet dosegao svoj vrhunac i svi elementi koji balet čine složenom umjetnošću: glazba, ples, gluma, likovnost, izraženi su u njemu u savršenom skladu s dominirajućim smjerom epohe unutar koje je djelo nastalo.
Praizvedba Giselle 28. Lipnja 1841. godine u pariškom Theatre de l’ Academie Royale de Musique izazvala je pravu senzaciju i odmah je bilo jasno kako je nastalo besmrtno djelo baletne literature. Autora libreta, pjesnika Theophilea Gautiera, insprirala je balerina Carlotta Grisi (inače rođena u istarskom mjestu Vižinada) koja je, po njegovu sudu svojom plesačkom izražajnošću i kvalitetom u sebi sjedinjavala dramatsku snagu i nadzemaljske osobine. U pisanju scenarija surađivao je s iskusnim piscima libreta Vernoyem de Saint-Georgesom i Jeanom Corallijem, kojemu je službeno pripisivana i koreografija baleta. No bilo je općepoznato da je većinu plesova kreirao Jules Perrot, suprug i učitelj Carlotte Grisi, koju je upravo ovaj balet učinio međunarodnom zvijezdom. Nakon Carlotte Grisi sve velike balerine interpretirale su ulogu Giselle, i do danas je ostala jedna od najprstižnijih uloga baletnog repertoara. Autor glazbe Adolphe Adam, iako svojedobno ubrajan među najplodnije i najizvođenije francuske skladatelje, postao je besmrtan upravo zahvaljujući popularnosti baleta Giselle. Izimno uspješno uklopio glazbu u dramsko jednistvo djela i obilnom uporabom lajtmotiva vješto povezao dramske epizode, namećućivisoke kriterije, no, neosporna je činjenica da Giselle svoj kontinuirani uspjeh većim dijelom zahvaljuje dramaturškoj obradi i samome plesu.
Nakon praizvedbe balet Giselle doživio je mnoge koreografske preradbe, a ona Leonida Lavrovskog iz 1944. godine, često služi još i danas kao podloga mnogim izvedbama tog baleta diljem svijeta, jednako koliko i prva koreografija Julesa Perrota.
RIJEKA – Balet „Čajkovski“ Cayetana Sota oduševio je publiku i svojom obnovljenom verzijom, s nekoliko novih imena u plesačkoj podjeli, izvedenoj na pozornici riječkog HNK Iv
SPLIT – U povodu predstojećeg Dana Hrvatskog narodnog kazališta Split u foyeru splitskog nacionalnog kazališta u petak su svečano dodijeljene nagrade HNK Split za umjetničko
Plesači diljem svijeta već tradicionalno, obilježavanju 29. travnja, Svjetski dan plesa. Dan je to kada je rođen jedan od najvećih reformatora plesa, Jeon Georges Noverre, pa je ta
RIJEKA – Balet „Čajkovski“ Cayetana Sota oduševio je publiku i svojom obnovljenom verzijom, s nekoliko novih imena u plesačkoj podjeli, izvedenoj na pozornici riječkog HNK Iv
ZAGREB – Balet Orašar Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakova oni koji nisu uspjeli nabaviti kartu moći će pogledati 20. prosinca u 19.30 sati ispred
ZAGREB – Premda se to nigdje na stranicama Centra za kulturu Trešnjevka ne može naći (jednako kao ni na popisu događanja koji je izvješen u predvorju), u srijedu 18. prosinca