HNK nagradio najbolju balerinu
SPLIT – U povodu predstojećeg Dana Hrvatskog narodnog kazališta Split u foyeru splitskog nacionalnog kazališta u petak su svečano dodijeljene nagrade HNK Split za umjetničko
O mnogo stvari se u baletu lome koplja, a jedna od takvih tema je i pitanje kada bi djevojčice trebale početi raditi na špicama. Većina pedagoga neće svoje polaznike staviti na špicu dok ne navrše 12 godina, no na brojnim svjetskim natjecanjima je to dopušteno, pa su i oni pod sve većim pritiskom da učenicama dozvole i ranije da na taj način počnu raditi. Tu je i kratkoća baletne karijere. No, prošle godine je Youth America Grand Prix donio novo pravilo: potpuno zabranjuju ples na špici mlađima od 11, a onima koji imaju manje od 12 godina to dopuštaju, ali vrlo nerado i to im se jasno daje do znanja. Odluku su donijeli nakon što su primijetili zabrinjavajući trend: u samo deset godina sve više djevojčica počelo je dolaziti na špicama.
Što misle o tome kada je pravo vrijeme za odlazak na špice upitali smo domaće balerine i baletne pedagoginje – Editu Cebalo, Ljiljanu Gvozdenović, Almiru Osmanović i Mirnu Sporiš.
Edita Cebalo
– Kao kineziolog, mislim da je na špicu bolje stati u drugoj godini školovanja. Sada po novom programu djevojčice počinju u njima raditi već u prvom razredu. Smatram da stopalo mora biti dobro pripremljeno za point. Naš program treba mijenjati, naročito biomehanički usuglasiti s dobi plesača, tjelesnom spremom i drugim faktorima. Ostali smo na programu kada su djeca išla na špicu trećem razredu, a sada ih po novom dižemo već u prvom. Nešto tu ne štima. I Vaganova škola već u drugom polugodištu prvog razreda diže djecu na špicu, no oni počinju školski program u dobi od deset godina. Do tada rade dobru bazu i odrađuju pripremne stupnjeve. Mislim da je potrebno uskladiti program škole s dizanjem na špicu. Škole se u programima razlikuju, pa tako i u vremenu kada idu na špicu.
Ljiljana Gvozdenović
– Prvo stajanje na špicu je odluka pedagoga koji procjenjuje u kojoj mjeri je učenica savladala vježbe uz štap a osobito na sredini dvorane. U školama postoji program po kojemu u drugoj polovini prve godine učenja djevojčice staju na špice. U pravilu se djeca u školu upisuju u dobi od devet godina ali nije u svim sredinama to moguće. Znači u prvoj godini školovanja staje se na špice. U nekim primjerima gdje se balet uči u privatnim studijima pedagog procjenjuje kada će se to dogoditi. Ponekad u vrlo ranoj dobi kada mišići i tetive zglobova još nisu spremne za takav napor ne treba na tome ustrajati jer neće biti rezultata. Dakle osim što treba poštivati školski program treba i procijeniti mogućnosti učenica .Kada se jednom stane na špicu , naravno u početku uz štap, treba redovito nastaviti rad na njima ali se često događa da zbog ne savladanog gradiva bez špica one ostaju zaboravljene i površno odrađene.Srećom takva je praksa sve rjeđa.Profesija balerine vezana je upravo za ples na špicama pa je to učenje izuzetno važno. Savladavanje pravilnog rada bez špice, olakšava i daje rezultate koji su zadovoljavajući a ostalo je stvar osobnih mogućnosti učenika.
Mirna Sporiš
– Baletne papučice ili špice uz baletni tutu, sinonim su za balerine. Pitanja koja izazivaju mnoga čuđenja i odgovori balerina koji ostavljaju mnoge bez daha. Kako vi možete stajati na vršcima prstiju? Ne bole li vas noge/prsti? Sigurno vam prsti izgledaju strašno. Kako možete cijelu težinu tijela postavit na tako mali vrh šlapice? Da, nevjerojatno sve to zvuči, ali upornom vježbom, svakidašnjom i dugogodišnjom balerine stvore sve preduvjete za ples na vrhovima prstiju, na špicama. Počinje se učiti stajati i plesati na špicama još u baletnoj školi i to u prvom ili drugom razredu. Balerinice/djevojčice tada imaju oko desetak godina. Tijela su im gipka, mlada i rastezljiva. Anatomija i razvoj tijela je različit kod svakog plesača. Razvoj kosti i tetiva statistički u večini djece je do 12 godine. Kasnije tijelo postaje kruće i malo se teže postižu postižu ekstremne pozicije tijela potrebne za klasični balet. Mislim da je u prvom razredu doista prerano za špice. Tijela djevojčica se moraju izraditi i pripremiti za podizanje na prste. Cijela postura tijela mora osnažit kako bi tada stopala, ristovi, ahilove tetive, zglobovi…dobili na sposobnosti podizanja, stajanja i plesanja. Učenice moraju shvatiti i naučiti stajati na špicama a da pritom ne “sjede” na njima, kako ne bi opterečivale svojom težinom tijela zglobove te posljedično da ne dođe do povreda. Dali je individualno? Pa da, naravno da je. Ali kurikulum baletne škole propisuje početak rada i učenja plesanja na špicama polovinom drugog razreda. Mislim da je tada velika odgovornost baletnog pedagoga da procijeni svaku djevojčicu i njene sposobnosti fizičke i mentalne i da prilagodi početak učenja i način rada ponaosob.
Almira Osmanović
– U Rusiji u Vaganovoj djevojčice staju na špice već u drugom polugodištu prvog razreda baletne škole, znači u dobi od cca 9-10 god starosti. Da bi se uopće upisale,djeca prolaze poprilično tešku audiciju gdje pokazuju svoje predispozicije, talent, muzikalnost, ritmičnost i svoje prethodno znanje. Uglavnom sva djeca, bilo muška ili ženska, imaju neko predznanje i vrlo su svjesna težine posla koja ih očekuje u budućnosti. S takvim stavom, svakodnevnim vježbanjem i dobrim pedagoškim vodstvom, kao što rekoh, spremne su se podići na vrhove prstiju odmah u prvom razredu. Svako podizanje na špicu bez dobre pripreme je vrlo opasna i to ne bih nikada preporučila, jer svaka pogreška koju djevojčica usvoji u ranim godinama se kasnije uglavnom ne može ispraviti.
SPLIT – U povodu predstojećeg Dana Hrvatskog narodnog kazališta Split u foyeru splitskog nacionalnog kazališta u petak su svečano dodijeljene nagrade HNK Split za umjetničko
Plesači diljem svijeta već tradicionalno, obilježavanju 29. travnja, Svjetski dan plesa. Dan je to kada je rođen jedan od najvećih reformatora plesa, Jeon Georges Noverre, pa je ta
ZAGREB – TREPS plesni susreti, 19 po redu, počinju u petak, 12. travnja u 19 sati u Centru za kulturu Trešnjevka. Članove ocjenjivačkog suda ove godine čine Ivana Bojanić, Ma
ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnome kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimira Ba
SPLIT – Od 1. siječnja vodstvo splitskog Baleta preuzet će ukrajinski plesač, koreograf i pedagog Denis Matvienko. Kako su izvijestili iz tog kazališta, riječ je o umjetniku
ZAGREB – Prije točno stotinu godina (17. lipnja 1924. godine), u Narodnom kazalištu u Zagrebu praizveden je balet Licitarsko srce, nastao u suradnji skladatelja Krešimir